Blaženka Rogan: Mobing je planirani napad na osobu koju se želi eliminirati

Blaženka Rogan: Mobing je planirani napad na osobu koju se želi eliminirati

Blaženka Rogan (Foto: HRT)

U Hrvatskoj je ovih dana objavljena prva sveobuhvatna knjiga o mobingu na radnome mjestu. Autorica Blaženka Rogan je menadžerica ljudskih potencijala koja se već 20 godina bavi problemom zlostavljanja na poslu i razornim posljedicama mobinga, a i sama je prošla to iznimno teško iskustvo.

Upravo je ta mučna uloga žrtve mobinga, zbog koje je pomišljala čak i na oduzimanje vlastitog života, bila velika motivacija za pisanje knjige. "Bila sam na pruzi i htjela se ubiti, ridala sam. Shvatila sam da se ne mogu ubiti zato što imam dijete i ne mogu mu ostaviti stigmu roditelja samoubojice. Tada je u meni proradio inat i rekla sam: 'E, nećeš! E nećeš, nećeš me ubiti, borit ću se!' Mislim da sam iz tog inata preživjela", prepričava svoje bolno iskustvo posljedica mobinga.

062072.jpg

"Moje dijete, tada mladić od 24 godine, dok sam osjećala da sam na rubu smrti, dolazio bi k meni u moju sobu, plakao i molio da ne umrem. To je nešto što nitko ne bi smio prolaziti, ni dijete niti roditelj, a pogotovo netko tko nije ni za što kriv. A toga ima jako puno", svjedoči Blaženka Rogan.

Njezina knjiga namijenjena je znanstvenoj i stručnoj, ali i širokoj publici, a posebno žrtvama mobinga. "Jako je važno da ljudi prepoznaju da nisu sami i da se to ne događa samo njima. Jako je puno onih koji prolaze mobing", ističe.

Autorica naglašava da je mobing uvijek planiran, i uvijek je žestina i trajanje napada nesrazmjerno navodnom povodu. "To nije napad zato što je žrtva neki radni zadatak napravila pogrešno ili ga nije napravila. Na radnom mjestu uvijek ima sukoba i natjecanja, ali obične razmirice i rasprave dođu i prođu kao da ništa nije bilo. Kod mobinga se neka situacija namjerno iskoristi za početak zlostavljanja", tumači Rogan.

Upravo zbog nesrazmjera između povoda i siline reakcije, i napada koji se onda ponavljaju, valja posumnjati na mobing. Najčešće ga planirano i s ciljem eliminacije žrtve provode psihopati, sociopati i narcisoidne osobe, koje nije lako prepoznati jer su izuzetno vješti manipulatori. "Kod normalnih ljudi su zakoni, pravila, empatičnost i suosjećanje s drugima normalna stanja. Psihopati i sociopati to nemaju", kaže ukratko autorica koja je takve tipove osobnosti detaljno opisala u knjizi, pozivajući se na relevantnu psihijatrijsku literaturu.

Mobing više ovisi o osobnosti napadača, nego o njegovoj poziciji na hijerarhijskoj ljestvici, i događa se na svim razinama - vertikalni je kad nadređeni zlostavlja podređene, horizontalni kad kolege napadnu druge kolege, a obrnuto vertikalni kad je žrtva nadređena osoba. 

Najčešće su žrtve empatični ljudi koji nude razumijevanje, dobro obavljaju svoj posao i cijenjeni su u radnoj okolini. "Takvi su psihopatima i sociopatima trn u oku i učinit će sve da ih eliminiraju iz svoje sredine. Uvijek u mobingu nastradaju najbolji radnici, čija dobrota i kvaliteta iritiraju sociopate i psihopate. Zato ih zlostavljanjem žele izazvati na reakciju kojom će dokazati da su isti kao i njihovi napadači i time potvrditi optužbe", kaže naša sugovornica.

Tu bi mogla biti presudna reakcija okoline, kolega, no to u pravilu izostane - a Rogan takve ljude naziva apatima. "Mi smo takvi da se ponekad znamo veseliti tuđoj nesreći, a često i toleriramo negativnosti oko nas jer nas nije briga. 'Važno da je meni dobro, a nije me briga kako je drugima.' To je vrlo loše jer na kraju krajeva nikad ne znamo kad će se strelice mobera okrenuti prema nama", upozorava.

Žrtve mobinga su u vrlo teškom položaju, pa makar i mali znak podrške od strane kolega može biti veliko ohrabrenje, možda čak i presudno. "To su strahoviti užasi, tu stradaju obitelji, raspadaju se brakovi, uništava zdravlje, gube se životi. Već sama spoznaja da je to ciljano, planski i namjerno velika je stvar, budući da su u mobingu ljudi kao u balonu, teško im je shvatiti što se događa i za što ih se zapravo optužuje." Upravo je ta zbunjenost i teško stanje žrtve razlog za izuzetno pregledno grafičko uređenje knjige, s jasno istaknutim najvažnijim porukama.

U takvoj situaciji je prvo i osnovno voditi dnevnik mobinga i zapisivati sve što se događa i tko je tome prisustvovao. Ako je riječ o dobrom poslodavcu, treba se obratiti povjereniku za zaštitu dostojanstva radnika ili sindikalnom povjereniku. "Mobing ne može proći neprimjetno jer on traje dugo, najmanje šest mjeseci, i ostavlja posljedice na zdravlje, tako da mu se može ući u trag, samo treba znati kako i kome se obratiti, a o tome detaljno pišem u svojoj knjizi", kaže autorica.

Ključnu ulogu u sprječavanju mobinga imaju poslodavci. "Poslodavac koji dozvoljava da se događa mobing, diskriminacija, zlostavljanje na radnom mjestu, nije dobar poslodavac i nikako ne može reći da uspješno vodi tvrtku i da provodi društveno odgovorno poslovanje. Šteta za osobu koja je žrtva je nemjerljiva, ali isto tako i za dobit tvrtke i za društvo općenito, jer iz tvrtki, a onda nerijetko i iz Hrvatske, zbog mobinga odlaze oni najbolji", zaključuje Blaženka Rogan, autorica knjige za koju vlada izuzetno veliko zanimanje javnosti i čitatelja. Poslušajte razgovor:

Blaženka Rogan: Mobing je planirani i namjerni napad na osobu koju se želi eliminirati, pripremila Tajana Petrović Čemeljić

Komentari