Damir Stojnić: Tlocrt pročelja na pločniku kao sjećanje na srušenu sinagogu

Damir Stojnić: Tlocrt pročelja na pločniku kao sjećanje na srušenu sinagogu Damir Stojnić: Tlocrt pročelja na pločniku kao sjećanje na srušenu sinagogu
Sinagoga 1:1 u Ulici Pomerio (Foto: Tajana Petrović Čemeljić / HRT - Radio Rijeka) Sinagoga 1:1 u Ulici Pomerio (Foto: Tajana Petrović Čemeljić / HRT - Radio Rijeka)
Sinagoga 1:1 u Ulici Pomerio (Foto: Tajana Petrović Čemeljić / HRT - Radio Rijeka) Sinagoga 1:1 u Ulici Pomerio (Foto: Tajana Petrović Čemeljić / HRT - Radio Rijeka)
Velika sinagoga na staroj razglednici (Foto: MMSU) Velika sinagoga na staroj razglednici (Foto: MMSU)

Sinagoga 1:1 u Ulici Pomerio (Foto: Tajana Petrović Čemeljić / HRT - Radio Rijeka)

Odnedavno prolaznici riječkom Ulicom Pomerio, kod kućnog broja 31 na pločniku mogu vidjeti kvadratne oblike ispunjene bijelom bojom. Riječ je o intervenciji umjetnika Damira Stojnića nazvanoj "Sinagoga 1:1", kojom budi sjećanje na davno srušenu Veliku sinagogu.

Prema originalnom nacrtu, umjetnik je na asfaltni pločnik ucrtao konture tlocrta pročelja nekadašnje sinagoge, kao tihi zagovor kulture sjećanja usred buke prometa u središtu grada.

Velika sinagoga bila je izgrađena početkom XX. stoljeća prema projektu mađarskoga arhitekta Lipóta Baumhorna i otvorena na židovski blagdan Roš Hašanu 22. listopada 1903. godine. Kvadratnog tlocrta, s velikom i dvjema manjim kupolama te obložena crvenom fasadnom opekom s bijelim kamenim dekoracijama, bila je impresivni ukras grada na današnjem raskrižju Ulice Pomerio, Fiorella La Guardije i Ciottine.

Opljačkali su je i minirali Nijemci prilikom povlačenja iz grada 1944. godine, no nisu je uspjeli srušiti – bio je uništen krov, ali pročelje i kupole bile su neoštećene, a unutrašnjost čitava, prisjećao se svojedobno sušački i riječki kroničar Maksimilijan Peč. Međutim, nakon procjene da bi obnova bila preskupa, do temelja je srušena 1948. godine, kada su njezini ostaci prodani kao građevinski materijal. "To mi je bilo silno zanimljivo, taj čin uništenja koji su zajednički proveli i okupatori i osloboditelji", kaže Damir Stojnić.

Projekt "Sinagoga 1:1" izveden je u sklopu programskog pravca Doba moći Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture, u suradnji s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti, koji namjerava postaviti info-ploče kako bi prolaznici znali što zapravo predstavljaju bijeli kvadrati na pločniku. 

U svom se ciklusu intervencija u javnom prostoru "1:1" Stojnić bavi upravo temama društveno-političkih preokreta koji su u individualne živote unosili sudbinske lomove, a danas su u kolektivnoj memoriji jedva zabilježeni ili su posve izbrisani.

Tako je lanjskog ljeta crvenom crtom na gradskim ulicama iscrtao liniju graničnog zida koji je nekad odvajao Italiju i Kraljevinu SHS. "Riječani su taj zid sami srušili, tako da smo u Rijeci imali Berlinski zid prije Berlina, što je zapravo posve nepoznat podatak", kaže Stojnić i navodi kako je crta zapravo trebala biti bijela, ali budući da prelazi preko prometnica, iz sigurnosnih razloga nije smio smjeli tu boju. Iz istih je razloga izbrisana linija sa svih kolnika, i ostavljena samo na pločnicima.

"Sad kad smo iscrtavali tlocrt ovdje na pločniku, prolaznike je zanimalo što radimo, pitali su nas i bili vrlo zainteresirani za priču o srušenoj sinagogi, za koju uglavnom više nitko ne zna. Posebno je stanarima zgrade koja je podignuta na tome mjestu bilo drago čuti kako njihova kuća ima takvu posebnu priču", govori Stojnić.

"Htio sam postaviti i UV-rasvjetu na zgradi Pomorskog fakulteta s druge strane ceste, kako bi intervencija, izvedena fluorescentnom bojom, dobila pomalo avetinjski 'štih', budući da se svi režimi uvijek obračunavaju s avetima prošlosti. Ali ne smije se, opet iz sigurnosnih razloga, da ne ometa vozače", kaže Damir Stojnić.

Bijeli kvadrati ostat će na pločniku Ulice Pomerio kao trajna intervencija u prostoru, a umjetnik već priprema sljedeći projekt iz ciklusa "1:1" – i trenutačno dvoji hoće li protagonist nove intervencije biti Gabrielle D'Annunzio i njegov brod "Elektra" ili pak stope revolucionara Ernesta Che Guevare koji je 1959. godine bio u Rijeci kao član kubanske delegacije i posjetio 3. maj, hotel "Park", Trsatsku gradinu i prošetao Korzom. Dok čekamo njegovu novu umjetničku akciju, poslušajte razgovor s Damirom Stojnićem:

Damir Stojnić: Tlocrt pročelja na pločniku kao sjećanje na srušenu sinagogu, pripremila Tajana Petrović Čemeljić

Komentari