Darovita djeca moraju vjerovati da će kad odrastu ostvariti svoj potencijal

Darovita djeca moraju vjerovati da će kad odrastu ostvariti svoj potencijal Darovita djeca moraju vjerovati da će kad odrastu ostvariti svoj potencijal
Foto: Neva Funčić / HRT - Radio Rijeka Foto: Neva Funčić / HRT - Radio Rijeka
Videovezom uključio se i Vladimir Mandić (Foto: Neva Funčić / HRT - Radio Rijeka) Videovezom uključio se i Vladimir Mandić (Foto: Neva Funčić / HRT - Radio Rijeka)

Mlade debatantice u Gradskoj vijećnici (Foto: Neva Funčić / HRT - Radio Rijeka)

U sklopu obilježavanja Dana darovitih učenika, u Mramornoj dvorani Guvernerove palače u 19 sati je najavljen Proljetni koncert polaznika Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova, a u riječkoj Gradskoj vijećnici održan je stručni skup o temi: Kako biti uspješan i darovit?

Udruga Centar za poticanje darovitosti i Društvo roditelja darovite djece "Lodur", u suradnji s Odjelom za odgoj i školstvo Grada Rijeke, uz obilježavanje Dana darovitih učenika, u tjednu od 19. do 26. ožujka organiziraju niz predavanja, radionica, igraonica i predstavljanja.

Današnjem stručnom skupu o poučavanju darovitih, videovezom su se odazvali i uspješni Riječani: Vladimir Mandić iz Santa Clare u Kaliforniji i Mićo Tatalović iz Londona u Velikoj Britaniji. Mandić je govorio o inovacijama u ICT području, a Tatalović o svom putu "osvajanja" Oxforda.

Uvodno su članice Debatnog kluba Osnovne škole "Podmurvice" upozorile da su svi veliki daroviti ljudi počeli - kao mali. Jesu li ili nisu daroviti učenici prihvaćeni u razredu? Debatantice Lucija Jadrić i Lea Panić branile su suprotne teze.

"Daroviti su cool, brzo uče, pomažu drugima. Uvijek imaju neke ideje za igru, pa su od najranije dobi omiljeniji u društvu. Imaju bogat rječnik, pa su zanimljivi i starijima. Dobri su organizatori, pametni su i prihvaćeni u razredu", rekla je Lucija o argumentima za.

Lea je istaknula teškoće u prilagodbi vršnjacima: "To zapravo i nije istina. Darovita djeca se često smatraju štreberima jer su zainteresirani na nastavi. Također ih se smatra privilegiranima jer ih učitelji možda više vole. I s vršnjacima imaju problema, pa se pitamo jesu li im vršnjaci djeca iz razreda ili možda netko puno stariji?"

Zbog toga što darovitima nije lako, u Rijeci i postoji Centar za poticanje darovitosti. Predsjednica, profesorica Učiteljskog fakulteta Jasna Arrigoni kaže kako im je prva zadaća senzibilizirati javnost da takva djeca postoje. Nakon godina rada, ipak se stvari počinju mijenjati - obrazovni sustav počinje odgovarati na njihove potrebe da dobiju obrazovanje u skladu sa sposobnostima, kaže Arrigoni. Namjera je da potencijalno darovito dijete postane darovita odrasla osoba koja će, uz svoje talente, razvijati i društvo u kojem živi"Nadamo se, naše društvo!", kaže Arrigoni.

Gošća iz Slovenije, inkluzivna pedagoginja Maruška Željeznov Seničar, govorila je o strategiji uspješnog poučavanja darovitih. "Tjedan darovitosti je primjer dobre prakse; za darovito dijete odgovorno je cijelo društvo", ističe. Kaže i kako je teže prepoznati dijete koje je darovito, a nije uspješno.

U Sloveniji se na nacionalnom nivou za svako darovito dijete pripremi poseban program, putem kojeg se prati njegov razvoj. No, uspjeh darovitih na tržištu rada nije unaprijed zajamčen. "Uz razvoj prvotnog talenta, treba raditi i na osobnosti", kaže pedagoginja i dodaje kako treba graditi ustrajnost, samostalnost, kreativnost i samopouzdanje. Posao odgajatelja je i kod darovitog djeteta stvarati uvjerenje da će, kada odraste, moći ostvariti sve svoje potencijale, rekla je Željeznov Seničar. Javlja Neva Funčić:

Kako biti darovit i uspješan?, pripremila Neva Funčić

Komentari