Dokumentarac "Fiume crno - crveno Rijeka" snima se za HRT

Dokumentarac "Fiume crno - crveno Rijeka" snima se za HRT

Foto: Vanja Vinković

Dokumentarni filmski serijal pod radnim naslovom "Fiume crno - crveno Rijeka" scenarista i redatelja Vanje Vinkovića snimat će se za HRT u produkciji "Istra Filma" iz Rijeke. Ugovorom je dogovoreno šest 50-minutnih epizoda i serijal će biti dovršen do siječnja 2020.

U 2020. godini Rijeka će biti Europska prijestolnica kulture, a Hrvatska će prvi put predsjedavati Europskom unijom. Redatelj i scenarist Vanja Vinković priopćio je da radnja serijala gledateljima otkriva začetke totalitarnih ideologija i pokreta koji su poharali europski kontinent tijekom 20. stoljeća, pri čemu je Srednja Europa, kojoj pripada Hrvatska, "bila sustavno uništavana od obje nedemokratske i nehumane vlasti".

Ističe kako će se tim serijalom posljedice totalitarnih režima, iako različitog trajanja, posebno raščlaniti kroz stručne, znanstvenim činjenicama potkrijepljene izjave i vjerodostojnim svjedočanstvima sudionika povijesnih događanja. Ta su događanja, kaže, obilježila riječku povijest posljednjih stotinjak godina - od osnutka prve totalitarne države, fašističke okupacije, boljševičkog pokreta, nacističke uprave, komunističkog prevrata i propasti socijalističkog sustava (1945.-1990.), borbe za samostalnost hrvatske države i otpora velikosrpskoj agresiji u Domovinskom ratu (1991.-1995.).

Tu su, dodaje Vinković, i nedovršeni i/ili promašeni tranzicijski postupci, euroatlantska udruživanja, "do totalitarnih izazova našeg vremena i Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020. godine". Inače, Vinković je u ranijim izjavama kojima je najavljivao svoj projekt isticao kako se u zadnjih tridesetak godina, osmišljavajući, osnivajući i uređujući u Rijeci raznovrsne medijske proizvode za različitu publiku, suočio s profesionalnim izazovima koje su izravno poticali tehnološka dostignuća, ali podjednako sveopće političke i društvene mijene.

Tako je, za portal Hrvatskog kulturnog vijeća, pad Berlinskog zida i blokovske podjele svijeta, uspostavu novoga svjetskog poretka, referendumsku odluku izlaska iz komunističke Jugoslavije i uspostavu demokratske Hrvatske, pretvorbu dogovorne socijalističke privrede u kapitalističko tržišno gospodarstvo, Domovinski rat, euroatlantske integracije, četvrtu industrijsku revoluciju naveo kao teme kojima se bavio. One su, tvrdi, presudno i djelatno utjecale na živote svih hrvatskih naraštaja rođenih do početka osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Navodi i kako se stariji od 35 godina sjećaju složenosti svih tih procesa, što ih čini izravnim svjedocima jednog, u povijesnim mjerilima, čudesnog vremena kojeg dijele s vršnjacima diljem svijeta. Mlađi, pak, naraštaji, rođeni kasnih devedesetih i dvijetisućitima rasli su s virtualnim doživljajima svijeta i "internetiziranim međuljudskim odnosima, što ih u liberaliziranom društvu uglavnom određuje kao pojedince usmjerene poglavito na vlastiti probitak, oslobođene tradicionalnih vrijednosti i ograničavajućih pravila".

Komentari