Dr. Valković: Kretanjem protiv kardiovaskularnih, ali i tumorskih bolesti!

Dr. Valković: Kretanjem protiv kardiovaskularnih, ali i tumorskih bolesti!

Učinak vježbanja je kumulativan: minimalnih pola sata kretanja dnevno može se rasporediti u dva ili tri puta po 15 ili 10 minuta tijekom dana (Foto: Pixabay)

Oko dvije trećine odraslih u Hrvatskoj je fizički potpuno neaktivno, a 15 posto djece školske dobi više od dva sata dnevno provodi za ekranima. Poražavajući su to podaci jer tjelesna aktivnost pomaže u prevenciji kardiovaskularnih i nekih tumorskih bolesti, najsmrtonosnijih oboljenja današnjice.

Uvijek kada se nađem u nekoj od velikih svjetskih metropola, zadivljen sam rijekama ljudi svih boja i uzrasta koji svakodnevno trče kroz parkove i ulice svojih gradova. Zadivljen sam dobrostojećim poslovnim ljudima koji po kišnom danu dolaze na posao biciklima, s kabanicama na tijelu i glavi, i nakon što parkiraju bicikle, skinu mokre kabanice, promijene obuću te u odijelima ili  proljetnim haljinama i elegantnim cipelama ulaze u velike poslovne zgrade. S druge strane su neki moji poznanici i prijatelji koji bi, samo da mogu, i u samoposlugu ušli s automobilom, da ne moraju "uzaludno hodati".

Prema poznatim podacima, u nekim zemljama, kao što je Švicarska, broj ljudi koji se rekreativno bavi sportom ili barem nekim vidom strukturirane fizičke aktivnosti doseže 50 posto, a u našoj zemlji tek oko 10 posto ili čak manje. Ako se istovremeno pogleda statistika vezana za kardiovaskularne bolesti, npr. moždani udar, onda vidimo da je upravo u Švicarskoj najmanja smrtnost od moždanog udara u oba spola. Naravno da ovi podaci nisu jednoznačni, ali zasigurno imaju svoju težinu.

Redovita tjelovježba dovodi do snižavanja krvnog tlaka, promjene profila "dobrih" i "loših" masnoća u krvi u korist onih "dobrih", te smanjenja inzulinske rezistencije, a time i pojave šećerne bolesti. Isto tako, primijećeno je da redovita tjelesna aktivnost ima zaštitni učinak na pojavu nekih čestih vrsta raka, kao što su rak debelog crijeva, dojke, prostate i drugih - te da oni koji redovito vježbaju rjeđe obolijevaju od ovih bolesti.

Podaci pokazuju da je nešto manje od dvije trećine odraslih u Hrvatskoj potpuno neaktivno ili pak neredovito aktivno. Podaci Jureše i suradnika pokazali su da u prvom razredu osnovne škole oko petina djece svakoga dana pred televizorom provede više od dva sata, a u prosjeku 15 posto učenika više od dva sata na dan igra računalne igrice. Nešto manje od 20 posto dječaka i skoro 29 posto djevojčica hoda ili trči tek jednom ili manje na tjedan.

Tjelovježba kao lijek

Sve su to poražavajući podaci kad znamo koliko je za naše zdravlje važna redovita fizička aktivnost - zato jer se njome borimo protiv većine rizičnih čimbenika kardiovaskularnih i nekih tumorskih bolesti, najsmrtonosnijih oboljenja današnjice.

Svjetska zdravstvena organizacija te mnoga liječnička društva koja se bave pojedinim bolestima redovito bavljenje fizičkom aktivnosti stavile su kao prioritetni zdravstveni cilj. Neke su razvijene zemlje s najviših političkih razina pokrenule akciju za redovitu tjelesnu aktivnost stanovništva, uvidjevši važnost ove mjere te mogućnost uštede, kao posljedice smanjenja pobola.

Jača mišiće - ali i kosti!

Fizička aktivnost nemjerljivo je važna i za zdravlje naših kostiju. Citirat ću zaključak stručnog članka kolegice Dušek i suradnika, objavljenog 2012. u Arhivu za higijenu rada i toksikologiju: "Tjelesna aktivnost, odnosno mehaničko opterećenje kosti, presudno je za normalan razvoj i održavanje koštane mase. Utjecaj tjelesne aktivnosti na povećanje koštane mase ovisan je o dobi i najintenzivniji je u periodu tjelesnog rasta. Tjelesnom aktivnosti u dječjoj i adolescentnoj dobi povećava se vršna koštana masa koja je važan predskazatelj kasnijeg razvoja osteoporoze.

To znači da se osteoporotični prijelomi starije životne dobi preveniraju tjelesnom (sportskom) aktivnosti u djece i adolescenata, odnosno u mlađoj životnoj dobi, te je i u tom smislu potrebno razvijati svijest o značenju bavljenja sportom u mlađoj životnoj dobi. Tjelesna aktivnost u odrasloj dobi usporava i smanjuje prirodni gubitak koštane mase. Sportovi koji značajnije djeluju na povećanje koštane mase oni su u kojima se skače, opire o podlogu ili podiže teret (poput gimnastike, trčanja, dizanja utega).

Preporuke za redovito provođenje tjelesne aktivnosti odnose se na sve dobne skupine i nemaju dobnu granicu. Odgovarajući unos kalorija i kalcija preduvjet je za pozitivan utjecaj tjelesne aktivnosti na skelet."

Stručnjaci danas preporučuju barem 30 minuta svakodnevne umjerene aerobne vježbe (brže pješačenje, trčanje, vožnja bicikle, plivanje i slično) ili najmanje ukupno 150 minuta vježbe tjedno (dakle minimalno pet dana u tjednu po pola sata). Ako nemate kondiciju, počnite s kraćim vremenom provedenim u vježbi, pa postupno povećajte. Učinak tjelesne aktivnosti je kumulativan, što znači da minimalnih 30 minuta kretanja dnevno možemo podijeliti u dijelove, primjerice dva puta po 15 ili tri puta po 10 minuta na dan.

I još nešto: strukturirana, svakodnevna fizička aktivnost i sport imaju povoljan učinak na naš psihički život, vjerojatno utjecajem na lučenje određenih tvari u mozgu (kao što je npr. serotonin, kojeg neki zovu "hormon sreće") koje upravljaju našim raspoloženjem i ponašanjem. U vrijeme kada je depresija jedna od najčešćih bolesti, ovo svakako treba uzeti u obzir, imajući u vidu da su duša i tijelo međusobno čvrsto povezani.

Fizička aktivnost pomaže u manjoj konzumaciji cigareta i alkohola i prestanku ovih navika. Istodobno, olakšava druženje među ljudima i njihov socijalni kapacitet, podiže samopouzdanje, a smanjuje nasilje, posebno među djecom.

Stepenice umjesto liftova

Naravno da se povećavanjem fizičke aktivnosti u odnosu na ove minimalne preporuke, povećava i boljitak za vaše zdravlje, ali pri tome treba imati na umu stvarne mogućnosti svakog od nas. Još jedan savjet: sve što možete učinite pješice, izbjegavajte korištenje pokretnih stepenica, liftova i svih prijevoznih sredstava. Toga se posebno pridržavajte na poslu jer na taj način možete značajno pridonijeti svakodnevnoj fizičkoj aktivnosti.

Srećom, vrsta fizičkih aktivnosti ima puno. Svatko može izabrati baš onu koja je njemu osobno najdraža, koja mu najbolje "leži", ali i koja najviše odgovara vašem zdravstvenom stanju: primjerice, imate li tešku diskus herniju, puno je bolje plivanje negoli trčanje. Sportska odjeća i obuća moraju biti adekvatne. I još nešto - našu djecu treba vlastitim primjerom učiti da budu fizički aktivna od najmanjih nogu jer je dokazano da su djeca neaktivnih roditelja često neaktivna u daljnjem životu.

(U sljedećem "Zdravljaku" govorit o opasnostima od ovisnosti o alkoholu, duhanu, sedativima...)

-----------------------------

Doc. dr. sc. Toni Valković, internist hematolog, odjelni liječnik u Zavodu za hematologiju, reumatologiju i kliničku imunologiju Kliničkoga bolničkog centra Rijeka i redovni profesor na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Zdravljak: Fizička aktivnost još je važnija nego što smo mislili!, pripremili Toni Valković i Tajana Petrović Čemeljić

Komentari