Dr. Valković o teškim bolestima kože: oprezno sa sunčanjem i madežima!

Dr. Valković o teškim bolestima kože: oprezno sa sunčanjem i madežima!

Nikad na sunce bez šešira i zaštitnog faktora! (Foto: Pixabay)

Koža je naš najveći i vanjskim utjecajima najizloženiji organ, pa ne čudi što su različite bolesti, pa i tumori tog organa, među najčešćima u ljudi: tumori kože čine čak trećinu svih zloćudnih novotorina, a glavni rizik za njihovu pojavu najčešći je upravo ljeti - a to je sunčanje!

Koža je naš najveći organ koji nas čitavog života štiti od različitih štetnih čimbenika iz okoline. Gledano kroz povijest, a nažalost i danas, koža je bila izvor brojnih sukoba i netrpeljivosti među ljudima, umjesto da bude samo jedna od toliko lijepih i poželjnih razlika među nama. Budući da je najveći, ali i vanjskim utjecajima najizloženiji organ, ne čudi što su različite bolesti, pa i tumori ovog organa, među najčešćima u ljudi. Tako, primjerice, tumori kože čine trećinu svih zloćudnih novotorina.

Međutim, ti tumori često nisu toliko opasni. Srećom, ukupno uzevši, smrtnost od raka kože nije velika, što znači da se većina bolesnika izliječi. Iako raku kože pripadaju neke veoma inertne i po život neopasne vrste tumora, u ovoj skupini zloćudnih tumora nalaze se i one opasne te potencijalno smrtonosne varijante raka. Ono što je dobro jest činjenica da je ova vrsta raka jedna od onih na čiju pojavu možemo značajno utjecati svojim ponašanjem – dakle, preventivom.

Sunčeve zrake - glavni izvor raka kože

Najčešće vrste raka kože su bazeocelularni (bazaliom) i planocelularni (spinaliom) karcinom. Bazeocelularni rak je najčešća vrsta zloćudnih tumora kože koja, iako se širi (infiltrira) u okolno zdravo tkivo, u pravilu se ne širi na udaljene organe, i zbog toga nije smrtonosna. Za razliku od njega, planocelularni rak može metastazirati u obližnje limfne čvorove, pa i udaljene organe, ali to ne čini previše često, već obično kasno, u veoma razvijenim fazama bolesti.

Od obje vrste raka najčešće obolijevaju stariji bolesnici, muškarci nešto češće od žena. Sunčevo zračenje najvažniji je uzročnik ovih oblika raka kože. Ljudi koji su u životu bili izloženi dugotrajnom djelovanju sunca (poljoprivrednci, radnici na otvorenom, pomorci...) češće obolijevaju. I zbog toga, ukoliko želimo spriječiti ovu vrstu raka, moramo se što više čuvati sunca – ili, ako već moramo biti na suncu, treba se adekvatno zaštiti odjećom (dugi rukavi, duge hlače), kapama i šeširima, naočalama. Također, treba koristiti zaštitna kozmetička sredstva visokih faktora zaštite, ovisno o tipu kože kojeg imate.

Dokazano je da neki virusi (humani papiloma virus), neke kemikalije (npr. mineralna ulja, karbonske smole, arsen, radon i dr.), dugotrajne rane, neke nasljedne bolesti (npr. albinizam, xeroderma pigmetosum), kao i bolesti te stanja s oslabljnim imunitetom doprinose nastanku bolesti. Osim zaštite od sunca, rizik obolijevanja, prema nekim istraživanjima, mogu sniziti antioksidansi iz hrane i pića (vitamin C, A, E i beta-karoten).

Kada govorimo o simptomima, pacijent najčešće primijeti čvorić ili ranu, uglavnom na dijelu tijela izloženom sunčevoj svjetlosti, koja nikako da zacijeli. Rana često ima uzdignute rubove, u središtu može biti dublja, sklona krvarenju i pokrivena krastom. S vremenom se povećava, može svrbjeti, ponekad i boljeti. Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom, a svakako potvrđuje pregledom histološkog uzorka.

Melanom – opasan i sve češći zloćudni tumor

Melanom je vrlo zloćudan tumor kože koji se razvija iz melanocita, tj. stanica u kojima je melanin, tvar koja našoj koži daje boju. Javlja se na koži čitavog tijela (u žena nešto češće na nogama, a u muškaraca na trupu), moguće i na dlanovima te tabanima. Melanom se može razviti u prethodno prisutnom madežu ili na do tada nepromijenjenoj koži.

Za razliku od bazeocelularnog te planocelularnog raka, ovo je vrlo opasan tumor zbog sposobnosti širenja tijelom. Dobro je što ova vrsta raka čini tek mali postotak svih kožnih tumora, ali loše je što incidencija svuda u svijetu, pa tako i u nas, izrazito raste.

Najčešća je u dijelovima svijeta koji imaju najviše sunca, a u kojima žive bijelci – dakle, u Australiji, Novom Zelandu, SAD-u. Nedavno sam u novinama pročitao da se u Hrvatskoj svake godine od ove bolesti razboli oko pet stotina ljudi. Najčešće se javlja iza 40. godine života, ali nije rijetko da obole i mlađi ljudi, i to podjednako oba spola. Bijelci obolijevaju znatno češće negoli tamnopute rase (čija je koža tamnija i bogatija pigmentom koji ih štiti od djelovanja sunca).

Među čimbenicima koji mogu uzrokovati pojavu melanoma svakako je izloženost suncu. Tako se porast broja oboljelih povezuje sa sve većom povremenom izloženosti suncu, posebno za vrijeme godišnjih ili tjednih odmora, ali i čestim posjetima solarijima. Na umu treba imati činjenice da do nas u većoj mjeri negoli prije dopire štetan spektar Sunčeva zračenja zbog rastućih ozonskih rupa (prisutnih i u nas), budući da nas je upravo ozon iz atmosfere štitio od štetnog utjecaja Sunca.

U najvećoj su opasnosti od melanoma osobe s malom količinom pigmenta u koži, dakle one svijetle puti, plavih očiju i kose, čija koža lako pocrveni pri izlaganju suncu. Po nekim istraživanjima, sklonost bolesti imaju osobe koje su u djetinjstvu i mladosti bile isuviše izložene suncu, posebno ako su često "izgorjele" za vrijeme sunčanja.

Također, važna rizična skupina su osobe koje imjau mnogo madeža (nevusa) na koži (po nekima više od 50), posebno ako oni pripadaju tkz. displastičnim nevusima koji imaju karakterističan izgled te patohistološke osobine, budući da je ta vrsta madeža posebno osjetljiva na sunčeve zrake i sklona zloćudnoj pretvorbi.

Postoji i obiteljska sklonost ovoj zloćudnoj bolesti, pa ako su vaši roditelji, braća ili sestre imali ovaj tumor, i vi imate veću vjerojatnost obolijevanja. Ukoliko je vaš madež na mjestu gdje je izložen stalnim iritacijama i traumama, trebalo bi ga kirurški odstraniti jer to može biti jedan od rizičnih čimbenika za zloćudnu transformaciju. Moguće je i da oslabljeni imunitet ima ulogu u nastanku tumora.

Zaštititi nas, prije svega može odgovorno i oprezno izlaganje Suncu, uz sve mjere zaštite. Djecu posebno treba štititi, oprezno izlagati Suncu i paziti da ne izgore. Po nekim istraživanjima, hrana bogata vitaminom D i karotenoidima, kao i karnosol (ima ga u ružmarinu), koenzim Q10, zeleni čaj te melatonin mogu djelovati zaštitno.

Što se tiče kliničke slike ovoga zloćudnog tumora, promjene mogu biti u razini kože ili se pak uzdizati iznad nje, obično su veće od 6 mm, tamno i neravnomjerno obojene (obično u nijansama smeđe, plavičaste, crvenkaste ili crne boje), ali mogu biti i svjetlije, nepravilna oblika, nejasnih granica prema okolini, a mogu i krvariti, peckati ili svrbjeti.

Važno je obratiti pažnju na znakove da se običan madež transformira u zloćudni. Obični madeži su najčešće ovalni, simetrični, jasnih granica prema zdravoj koži, ravnomjerno pigmentirani (svijetlo do tamnosmeđi), pa svaka promjena oblika, nastajanje asimetričnosti ili neoštrosti ograničenja prema okolini, kao i pojava uzdignuća ili udubljenja unutar madeža i, naravno, povećavanje veličine vašeg madeža znači da treba odmah otići k liječniku. Nadalje, bilo kakva promjena boje (madež postaje tamniji, crn, plavkast, crvenkast ili pak svjetliji) može biti znak zloćudne pretvorbe.

Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom. Naši su dermatolozi u KBC-u Rijeka veoma educirani i dobro opremljeni, i vrlo će brzo otkriti o čemu se radi te vas, po potrebi, uputiti na kirurški zahvat. I tu je jako važno da se bolest što prije otkrije, dok nije prodrla duboko u kožu, jer je u ranim fazama potpuno izlječiva kirurškim odstranjivanjem.

Valja zaključiti da je koža organ kojeg je najlakše i najbezbolnije pregledati jer sve što je potrebno jest svući odjeću. U današnje vrijeme, kada tumori kože pokazuju izrazit porast incidencije, svatko od nas treba svakih nekoliko tjedana sâm, uz pomoć ogledala, pregledati kožu čitavog tijela i uočiti eventualne novonastale promjene ili pak promjene već postojećih madeža.

Sve osobe koje imaju mnogo madeža ili su rizična grupa za razvoj zloćudnih tumora kože, posebica melanoma, moraju redovito odlaziti dermatologu koji će na stručan način pregledati njihove madeže te, ako je potrebno, napraviti fotodokumentaciju kako bi se mogli što objektivnije pratiti.

Što manje se treba izlagati ultravioletnom zračenju Sunca, posebno izbjegavati sunčanje u doba dana kada je Sunčevo zračenje najjače (od 10 do 17 sati), treba nositi odjeću koja nas maksimalno štiti, uz šešire, zaštitne naočale i obuću koja adekvatno zaklanja što veću površinu tijela. Ako ste na suncu (i zimi, ne samo ljeti), koristite zaštitne kozmetičke kreme i ulja visokih zaštitinih faktora te svakako izbjegavajte solarije.

Psorijaza – kronična upalna bolest kože nepoznatog uzroka

Psorijaza je upalna kronična nezarazna bolest kože, od koje boluje nešto manje od 2 posto naših sugrađana. Može se oboliti u svakoj dobi, no ipak je to najčešće u mlađim godinama. Što se uzroka tiče, svakako se radi o poremećaju imunološke regulacije. Važna je nasljedna sklonost, a o okidačima pojave i pogoršanja bolesti mnogo se govori - vjerojatno to mogu biti psihofizički stres, infekcije, neki lijekovi tj. kemikalije, pušenje.

Iako psorijaza ima različite oblike, tj. tipove bolesti, najkarakterističniji su crveni, ljuskasti plakovi različite veličine, koji se mogu širiti i spajati. Najčešće nastaju u vlasištu, na laktovima, koljenima, leđima i slično. Međutim, psorijaza može biti udružena i s drugim bolestima, primjerice s artritisom i nekim drugim bolestima.

Naši dermatolozi psorijazu sve uspješnije liječe zahvaljujući novim lijekovima. Načelno, bolest se liječi fototerapijom, lokalnom terapijom i sustavnom terapijom, čime se pokušava smiriti upalu u koži. Veliki je iskorak danas učinjen biološkim lijekovima.

---------------

Došli smo do kraja našeg serijala o prevenciji nekih od najtežih bolesti današnjice. Jedan poznati stari liječnik je u 19. stoljeću rekao: "Od stotinu bolesti, pedeset ih je nastalo našom pogreškom, a četrdeset iz neznanja." Pa eto, drage slušateljice i slušatelji, čitateljice i čitatelji, ako smo gospođa Tajana i ja uspjeli makar i jednog od vas potaknuti da otklonite loše navike, a usvojite one zdrave, da obavljate preventivne samopreglede i preglede koje smo spominjali, ova emisija i ovi tekstovi ispunili su naša očekivanja. Jer, skupo je (u svakom smislu) ono zdravlje koje se kupuje ili dobiva u ljekarni ili na našim bolničkim odjelima. 

Još smo jedno željeli postići ovim emisijama i tekstovima: nemojte se pretjerano bojati bolesti - svaka od njih neće biti strašna ako se dovoljno rano otkrije! Ne dozvolite da vas strah paralizira i da zbog njega izbjegavate ili odugovlačite preporučene zdravstvene preglede. Završit ćemo još jednim poznatim citatom: "Toliko je bilo u životu stvari kojih smo se bojali. A nije trebalo. Trebalo je živjeti!"

---------------

Doc. dr. sc. Toni Valković, internist hematolog, odjelni liječnik u Zavodu za hematologiju, reumatologiju i kliničku imunologiju Kliničkoga bolničkog centra Rijeka i redovni profesor na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Zdravljak: Zdravlje i bolesti kože - oprezno sa sunčanjem i madežima!, pripremili Toni Valković i Tajana Petrović Čemeljić

Komentari