Goranski mitovi i legende: kako sačuvati bogatu etnografsku tradiciju?

Goranski mitovi i legende: kako sačuvati bogatu etnografsku tradiciju?

Spomenik Petru Klepcu, najpoznatijem mitološkom liku Gorskog kotara, podignut u selu Mali Lug kod Čabra (Foto: Nenad Lučić / HRT - Radio Rijeka)

Realizacija programskog pravca "27 susjedstava" unutar projekta Rijeka 2020 – EPK, na području Delnica je započela druženjem i predavanjem o mitovima i legendama Gorskog kotara, koji bi, vjeruju čuvari goranske baštine, u budućnosti mogli postati prepoznatljivo obilježje goranskog turizma.

Predsjednik etnografske udruge iz Delnica Davor Grgurić jedan je od čuvara goranske baštine, a prikupljanjem znanstvenih podataka i vlastitim istraživanjima došao je do zaključka kako mitologija Gorskog kotara svojim bogatstvom ne zaostaje za mitološkom ostavštinom ostalih hrvatskih krajeva.

Obilježja bajkovitih priča i likova goranskih mitova i legendi prepliću se sa značajkama kontinentalnog i priobalnog dijela Hrvatske te pograničnih dijelova Slovenije, no Gorani se mogu pohvaliti i nekim posebnostima. Najosebujniji je lik mitološke tradicije Gorskog kotara Petar Klepac s čabarskog područja, koji je, prema predaji, bio čovjek niskoga rasta, ali nadljudske snage kojom je mogao čupati stabla i njima se boriti protiv Turaka.

U goranskoj mitologiji vidljiva je uobičajena podjela na dobre i zle likove, a ovim potonjima je narodna predaja nerijetko pripisivala osobine pouzdanih savjetnika i pomagača pri obavljanju svakodnevnih poljoprivrednih radova. Malo je sačuvanih zapisa o znanstvenim istraživanjima mitologije Gorskoga kotara, što je u novije vrijeme dijelom ublaženo istraživačkim angažmanom nekih lokalnih udruga i pojedinaca.

Sve je to, kaže Davor Grgurić, hvalevrijedno, ali premalo, pa se sam potrudio napraviti tonske zapise pet stotina kazivača o mitološkoj i drugim obilježjima tradicije Gorskog kotara. Najstarija kazivačica je, kaže, imala 102 godine, što govori da je sve manje ljudi koji o mitološkoj baštini nešto znaju - a to ujedno i ukazuje kako Gorani imaju sve manje vremena za prikupljanje vjerodostojnih podataka o svojoj etnografskoj tradiciji.

Mitološki dio te tradicije, zaključuje Grgurić, može biti od velike koristi pri turističkom brendiranju Gorskog kotara, a time bi se pospješilo i nastojanje da se vrijedna obilježja prošlosti sačuvaju od zaborava. Javlja Nenad Lučić:

Goranska mitologija, pripremio Nenad Lučić

Komentari