HIV: Od smrtonosne pošasti do kronične bolesti

HIV: Od smrtonosne pošasti do kronične bolesti

Lijek za tretiranje infekcije HIV-om (Foto: Pixsell)

HIV, nekada zastrašujuća i smrtonosna infekcija, danas je kronična bolest, a nove generacije lijekova, na čijoj je terapiji i 1250 osoba u Hrvatskoj, omogućile su HIV pozitivnim osobama da više ne budu zarazne te da dožive normalnu starost. Svjetski dan AIDS-a obilježava se 1. prosinca.

Među zaraženima je i Krešo iz Zagreba, s kojim su razgovarali novinari Hine. Krešo s HIV-om živi već 32 godine, a 22 godine uzima antiretrovirusnu terapiju. Da je HIV pozitivan saznao je 1987. kad se vratio s odsluženja vojnog roka, a zarazio se spolnim putem. Krešo je bio i sudionik Domovinskog rata te je danas u mirovini. "Prvih deset godina bolesti nisam bio na terapiji, jer nije bilo lijekova, a nisam imao ni nekih simptoma. Prvu terapiju dobio sam 1997. a danas sam na dvojnoj terapiji, uzimam svaki dan dvije tablete, nemam nikakvih nuspojava i živim normalno", govori Krešo. U vezi je i ima normalan seksualni život te je pun hvale za doktore i sestre iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević, gdje se kontrolira dva puta godišnje. "Kad sam počeo s terapijom ona je prvo bila djelotvorna, ali nakon dva mjeseca virus se ponovo pojavio u krvi pa mi je liječnik dodao još jedan lijek. Od tada praktički imam nemjerljivu količinu virusa u krvi i nisam zarazan. A uskoro će moja terapija biti samo u jednoj tableti", kaže. Krešin je savjet svima koji sumnjaju da su HIV pozitivni da se obavezno testiraju, kako bi što prije započeli s terapijom koja im može jamčiti normalan život.

Od 1985. u Hrvatskoj zaražene 1723 osobe, od čega je 551 oboljela od AIDS-a

Po podacima Registra za HIV u Hrvatskoj se godišnje otkrije manje od stotinu HIV pozitivnih osoba, ove godine je do 5. studenoga zabilježeno 70 novozaraženih, što Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalosti HIV infekcije. Gotovo svi novootkriveni zaraženi su muškarci, a najčešći put prijenosa je muški homoseksualni odnos, dok se svega kod 10 osoba radilo o heteroseksualnom prijenosu. 

Na antiretrovirusnoj terapiji je 1251 osoba ili 98 posto oboljelih. Godišnje njihova terapija stoji 45 milijuna kuna, podaci su Klinike za infektivne bolesti. No, unatoč dostupnosti lijekova i dobrim ishodima liječenja još se uvijek značajan dio zaraza otkrije u kasnom stadiju. 

Od 1985. godine, kada su u Hrvatskoj zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om, do početka studenoga ove godine ukupno su dijagnosticirane 1723 osobe (1531 muškarac i 192 žena), među kojima je njih 551 oboljelo od AIDS-a. U 34 godine u Hrvatskoj su umrle ukupno 222 osobe, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prvi oboljeli od AIDS-a u Hrvatskoj registriran je 1995., a virus je dobio preko zaražene krvi koju je primao jer je bolovao od hemofilije. S AIDS-o se borio dvije godine, tijekom kojih se suočavao sa odbacivanjem okoline i strahom, da bi umro s 20 godina.

Jedan od najvećih napredaka suvremene medicine

Od prve izolacije virusa HIV-a 1983. godine, tzv. "patient zero", i prve epidemije među homoseksualcima u SAD-u, kada je očekivano trajanje života kod polovice zaraženih bilo svega godinu dana, prošlo je 36 godina tijekom kojih se dogodio jedan od najvećih napredaka suvremene medicine.

"Zaraza HIV-om danas je kronična bolest od koje se ne umire. Radi se o jednom od najvećih napredaka suvremene medicine, jer se od nepoznate bolesti u relativno kratkom razdoblju od 30 godina došli do prilično jednostavnog liječenja i do toga da se može govoriti o okončanju HIV epidemije na globalnoj razini", ističe Josip Begovac, voditelj Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om.

"Mi danas često govorimo kako je liječenje HIV infekcije jednostavnije nego liječenje šećerne bolesti jer vrijednosti šećera mogu varirati, dok je kod HIV-a učinak liječenja predvidiv kada osoba redovito uzima terapiju. Uspješnim smatramo liječenje tijekom kojega u šest mjeseci postignemo nemjerljivu količinu virusa u krvi, a to postižemo kod 95 posto bolesnika u našoj skrbi", kaže Begovac.

Uzimati antiretrovirusne lijekove danas znači svakoga dana u isto vrijeme uzimati jednu tabletu, u čijem su sastavu tri lijeka, koji onemogućavaju umnožavanje virusa u krvi. Cilj je postići tzv. nemjerljivost virusa u krvi, a tada HIV-pozitivne osobe prestaju biti zarazne čak i kod spolnog odnosa bez zaštite. Kada bismo uspjeli otkriti HIV kod svake zaražene osobe u Hrvatskoj i odmah započeti s liječenjem, mi bismo okončali epidemiju HIV-infekcije u Hrvatskoj, ističe Begovac. 

Četiri kombinacije lijekova u jednoj tableti

Nakon registracije u EU, antiretrovirusni lijekovi vrlo brzo dolaze na listu lijekova HZZO-a, a na našem je tržištu 25 različitih kombinacija lijekova. "Trenutno imamo četiri kombinacije lijekova u jednoj tableti koje relativno češće prepisujemo, a očekujemo da ćemo uskoro dobiti još dvije", kaže  Begovac.

Na samom bolničkom odjelu najčešće se liječe osobe koje već imaju neku tešku bolest, jer im je HIV-infekcija kasno otkrivena. Takvih pacijenata je između 20 i 30 godišnje. "Imamo i oboljele osobe koje klasificiramo kao AIDS, najčešće se radi o teškoj upali pluća uzrokovanoj gljivom Pneumocystis. Što se tiče smrti, godišnje umre 10-20 osoba, ali mnogi ne umiru zbog AIDS-a već od drugih bolesti, poput karcinoma, infarkta i sl".

Tijekom godina imali smo i djece, iako rijetko, koja su danas već odrasle osobe te smo ih pratili praktički od rođenja. Imamo i pokoju trudnoću jer HIV pozitivne žene s nemjerljivom količinom virusa mogu zatrudnjeti, a da ne zaraze svoje partnere te će roditi HIV negativno dijete, navodi Begovac.

"Imali smo i opetovanih trudnoća, žena koje rode po dvoje, troje djece i sva su HIV negativna. Dakle, novi su lijekovi posve promijenili i pogled na reprodukciju jer se može imati zdravo dijete i ako je žena HIV pozitivna", naglašava Begovac.
Kako se procjenjuje da u Hrvatskoj oko 400 osoba ne zna da su HIV pozitivne, cilj je ojačati centre za testiranja, provoditi tzv. integrirana testiranja za sve spolne bolesti, kao i testiranja u zajednici, prije svega među gay populacijom u kojoj najčešće nalazimo HIV-infekciju, kaže Begovac.

Hrvatska bi među prvima u Europi mogla okončati HIV epidemiju

Dodaje kako je zahvaljujući dobroj prevenciji, prije svega besplatnoj podjeli igala, zaraza HIV-om gotovo nestala u populaciji intravenoznih narokomana, među kojima godišnje bude jedan ili nijedan novi slučaj. Hrvatska je najviše novootkrivenih HIV pozitivnih osoba imala 2015. godine, njih 113, nakon čega broj iz godine u godinu stagnira, pa bi uskoro mogla biti među prvim državama u Europi koje će okončati HIV epidemiju.

"To bi značilo svesti broj novozaraženih na sporadičnu, nisku razinu. Još se nismo odlučiti koja bi to razina bila, no u tom procesu su važni rano otkrivanje, brzo liječenje, dobra skrb i dostupnost lijekova", napominje Begovac. 

Govoreći o svom dugogodišnjem radu s HIV pozitivnim osobama, upozorava kako je unatoč napretku liječenja još uvijek u Hrvatskoj prisutna stigma prema njima. Žale se da im je u nekim situacijama uskraćena zdravstvena skrb te da imaju problema u radnom okružju. Iako značajno manja nego prije, stigma je i dalje jedna od barijera za testiranje i liječenje, a u konačnici i uspješno svladavanje HIV infekcije, upozorava Begovac. 

Virus HIV-a izoliran je 1983. godine, a prva epidemija registrirana je među homoseksualnicima u Americi. Tzv. "patient zero", nulti pacijent, koji je inficirao mnoštvo drugih muškaraca u SAD-u i šire, umro je 1984. godine u 32. godini života, ostavivši iza sebe rokovnike sa stotinama telefonskih brojeva i adresa ljubavnika od kojih je većina oboljela

Komentari