Hotel "Continental" gasi svoja svjetla

Hotel "Continental" gasi svoja svjetla Hotel "Continental" gasi svoja svjetla
Foto: Galerija Kortil Foto: Galerija Kortil
Foto: Galerija Kortil Foto: Galerija Kortil

Foto: Galerija Kortil

Umjetnički koncept autorice Marine Rajšić u Galeriji Kortil, u petak 12. veljače gasi svjetla prvoga riječkog hotela - hotela "Continental". Umjetnička instalacija dio je novomedijskog postava izložbe "Sedam lica grada" koja će u Galeriji Kortil biti otvorena do 26. veljače.

Gradnja hotela započela je 1888. godine, kao privatna investicija tadašnjeg mladoga gradonačelnika Hinka Bačića: pozicioniran na idealnoj lokaciji, na završetku Lujzijanske ceste, tik uz novo korito Rječine uz koje se protezala šetnica od stotinjak metara do mora. U doba Austro-Ugarske Monarhije, ova velebna građevina isticala se svojom pojavnošću, postavši ponosom Sušačana, a zahvaljujući nešto kasnije otvorenoj kavani, i kultno mjesto okupljanja. Vrijeme je odnijelo njegov ugled, sjaj, primjetnost. (Marina Rajšić)

Umjetnički koncept preispituje osjećaj sentimentalnosti te, nerijetko, priznavanje zasluženog značaja osobama ili objektima u trenucima kada oni više ne postoje. Igrom riječi kao sugestijom da hotel kao takav više neće postojati, jednostavnim clickbaitom, autorica ukazuje na značaj najstarijega riječkog hotela, jednog od kulturološki i povijesno najznačajnijih riječkih građevina, osvještavajući nam njegovu prisutnost, dok "radi, stoji i postoji".

Umjetnička instalacija dio je novomedijskog postava izložbe "Sedam lica grada" koja će u Galeriji Kortil biti otvorena od 12. do 26. veljače. U okviru programskog pravca "Doba moći"Rijeke Europske prijestolnice kulture, izložba je zajednički projekt Galerije Kortil i mladih povjesničara umjetnosti Zlatka Tota i kustosice Katarine Podobnik. "Sedam lica grada" istražuje i interpretira etape moderne riječke povijesti kao odraze društveno-političkih, ekonomskih i kulturno-umjetničkih odrednica. Sedam autorskih interpretacija reflektira heterogenost arhitektonskog i multikulturalnost društvenog nasljeđa kao glavno obilježje suvremenoga riječkog identiteta. 

U pristupu partikularnoj temi kao povijesnom okviru umjetničkog istraživanja, autori/-ice predstavljenih koncepata pozornost su usmjerili na povijesne punktove u gradu, odnosno važne društveno-političke događaje od kraja 19. do početka 21. stoljeća. To je razdoblje riječke povijesti ilustrirano kroz sedam novomedijskih umjetničkih instalacija koje prate slijed promjena teritorijalnih upravno-političkih konstitucija: Austro-Ugarske Monarhije (Marina Rajšić), Slobodne Države Rijeke (Michel Mesarić), Talijanske Regencije Kvarnera (Sara Salamon), Kraljevine Italije i Kraljevine Jugoslavije (Josip Knežević), Njemačkog Reicha (Dorotea Škrabo), Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (Sandra Ružić) te Republike Hrvatske (Juraj Milardović).

Analizom povijesnih referenci i činjenica sintetiziranih u novomedijske koncepte, umjetničke instalacije u galerijskom prostoru kreiraju novi, milenijski diskurs.

Komentari