Informatika u školama je izborna, ali život u digitalnom dobu nije!

Informatika u školama je izborna, ali život u digitalnom dobu nije!

Foto: Pixsell

Svi pokušaji reformiranja hrvatskoga obrazovnog sustava još uvijek nisu podigli informatičku pismenosti na vrh obrazovnih prioriteta. Informatika se, kao obavezni predmet, pojavljuje tek u srednjoj školi, dok je u osnovnoj školi, tamo gdje je moguće, izborni i uz sufinanciranje roditelja.

Unatoč tome, informatiku odabire od 60 do 70 posto učenika pa je, nakon vjeronauka, u Hrvatskoj drugi najpoželjniji izborni predmet. Upravo se školuje digitalna generacija "D" koja će raditi na poslovima u kojma neće moći bez računala. Informatike u školama ili nema ili je premalo zastupljena ili se pak uči prema prastarome programu.

Pritom ipak naši mladi na informatičkim olimpijadama osvajaju medalje. Bi li tih medalja bilo i više da je informatika zastupljenija? Sramota je za nas kao zemlju da informatika službeno nije uvedena kao obavezni premet od prvih razreda osnovne škole, smatra riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. "Svatko tko ima malu djecu zna da oni još prije nego krenu u školu 'rasturaju' pametne telefone i laptope i danas je poznavanje osnova informatike nešto na razini opće pismenosti", kaže Obersnel.

"Infomatika je danas elementarna pismenost i mislim da smo kao društvo sazreli da idemo punom snagom", kaže bivši ministar obrazovanja u Milanovićevoj vladi Vedran Mornar. Kao ministar tvrdio da je da za obaveznu informatiku u školama nema novca, a i sad se pita je li baš potrebno 12 godina informatike.

"Mislim da se to može napraviti u kraćem vremenu. Što bi mi na fakultetima predavali ako djeca budu 12 godina učila informatiku? Svako pretjerivanje škodi", pita se Mornar. Htio bi, dodaje, izbjeći da se informatici dogodi ono što su matematičari napravili s matematikom - da je djeca zamrze.

Hrvatska je među rijetkim zemljama u svijetu u čijim se školama informatika ne uči od početka školovanja. U nekim europskim zemljama, s druge strane, jedan od obaveznih školskih predmeta već je i robotika. Zašto je tako, pitanje je koje bi trebalo uputiti politici, smatra pročelnik riječkoga gradskog zavoda za informatiku Željko Jurić.

Bivši ministar Mornar kaže da bi se informatika trebala učiti tako da pruži temeljna znanja o informatičkom svijetu, ali ne trebaju svi učiti programiranje. "Mi u osnovnoj školi imamo buduće frizere, limare i pekare, autolakirere i nisam siguran da njima svima baš teba znanje programiranja", kaže Vedran Mornar. Dodaje da bi se sa složenijom informatikom moglo postići samo da je djeca zamrze.

Stara je narodna "svaka škuža nađe muža", a tako zvuči i ovaj strah kao opravdanje za neuvođenje obavezne informatike. Rijeku često navode kao pozitivan primjer samo zato što uz participaciju roditelja grad sufinancira rano učenje informatike od prvoga do četvrtog razreda osnovne škole.

Uz pomoć CarNeta Rijeka se uključila u projekt e-škola. Uključene su tri riječke škole i trudimo da sve škole povežemo optičkim kabelim da bi djeca i nastavnici imali što brži pristup internetu, kaže riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

U iščekivanju još jedne reforme školstva i novoga kurikula koji, tko zna, možda ponudi informatiku integriranu u više redovnih predmeta, umjesto zastarjeloga programa koji današnja djeca ismijavaju, vrijedi podsjetiti da je informatika u školama izborna, ali život u digitalnome dobu - nije. Poslušajte prilog:

Komentari