Izvor Kamačnik mogao bi biti jedan od najdubljih u Hrvatskoj

Izvor Kamačnik mogao bi biti jedan od najdubljih u Hrvatskoj Izvor Kamačnik mogao bi biti jedan od najdubljih u Hrvatskoj
Fotografije ustupio Komunalac d.o.o. Vrbovsko Fotografije ustupio Komunalac d.o.o. Vrbovsko
Fotografije ustupio Komunalac d.o.o. Vrbovsko Fotografije ustupio Komunalac d.o.o. Vrbovsko
Fotografije ustupio Komunalac d.o.o. Vrbovsko Fotografije ustupio Komunalac d.o.o. Vrbovsko

Fotografije ustupio Komunalac d.o.o. Vrbovsko

Izvor Kamačnik mogao bi biti jedan od najdubljih u Hrvatskoj, pokazala su najnovija istraživanja. Dosad je postojao samo usmeni podatak da je kanal dubok 95 metara, no sada je istraživanje utvrdilo dubinu od 118 metara te nastavak kanala.

Članovi istraživačkog tima: Petra Kovač Konrad, mag. geografije – speleoronilac; Branko Jalžić, viši muzejski tehničar – speleolog, speleoronilac; Peter Slokan, speleoronilac; Frederic Swierczynski, speleoronilac; Roman Ozimec, dipl. ing. agronomije – biospeleolog; Vedran Sudar, mag. geologije – speleolog; Matea Talaja, mag. geografije – speleolog; Marko Budić, dipl. ing. geologije – speleolog.

Do posljednjih istraživanja obavljenih prije 8 godina postojao je samo usmeni podatak da je kanal dubok 95 metara, no najnovije istraživanje utvrdilo je da je ta dubina najmanje 118 metara jer se kanal nastavlja i dalje od toga. Ovi podaci svrstavaju Kamačnik u deset najdubljih izvora u Hrvatskoj.

Krajem prošloga mjeseca članovi Udruge Hyla, Speleološkog odsjeka HPD "Željezničar", Društva za istraživanje i snimanje krških fenomena – Dinaridi, Udruge ADIPA i Speleološkog kluba "Ozren Lukić" obavili su preliminarna speleoronilačka i biospeleološka istraživanja izvora Kamačnik.

U istraživanju su sudjelovali i speleoronioci Peter Slokan iz Slovenije i Frederic Swierczynski iz Francuske te snimatelj Damjan Krstinić.

Prvog dana istraživanja zaronili su do 102 metara dubine i postavili sigurnosnu nit te ronilačke boce na dubini od 9, 30 i 100 metara. Zaron su završili nakon suženja na 101. metru dubine te izvršili topografsko snimanje izvora.

Za ovakvu vrstu istraživanja potrebno je ručno dopremiti ronilačku opremu do mjesta urona, što otežava tijek istraživanja, a u ovome slučaju oprema teži i do 400 kilograma. 

Sljedeći dan Frederic Swierczynski uspio je zaroniti do 118 metara i utvrdio da se nakon suženja kanal nastavlja u jednakim dimenzijama, otprilike 7 metara širine i 8 metara visine.

Veliki problem pri zaronu stvarali su trupci koji su nakon ledoloma, što je pogodio Gorski kotar prije tri godine, potonuli do 20 metara dubine te skoro zatvorili ulaz u izvor.

Prilikom ronjenja biospeleolozi su, prikupljanjem vodene špiljske faune, otkrili i postojanje nekoliko vrsta špiljskih račića.

Logističku podršku istraživačkom timu pružili su i Komunalac d.o.o., Turistička zajednica grada Vrbovskog i Grad Vrbovsko.

Istraživanje izvora Kamačnik potrebno je nastaviti, smatra istraživački tim. Ako nadležne ustanove budu imale sluha za nastavak istraživanja, moguće je da će Kamačnik biti proglašen jednim od najdubljih izvora u Hrvatskoj. Također, za detaljnija istraživanja potrebno je što prije ukloniti trupce koji su nakon ledoloma ostali u kanalu.

Komentari