Kad Svečnjak izlaže Kršinića i Kraljevića: 70 godina od prve izložbe MMSU-a

Kad Svečnjak izlaže Kršinića i Kraljevića: 70 godina od prve izložbe MMSU-a Kad Svečnjak izlaže Kršinića i Kraljevića: 70 godina od prve izložbe MMSU-a
Ovako je to izgledalo na prvoj izložbi stalnog postava Galerije likovnih umjetnosti u Rijeci u svibnju 1949. godine (Foto: MMSU) Ovako je to izgledalo na prvoj izložbi stalnog postava Galerije likovnih umjetnosti u Rijeci u svibnju 1949. godine (Foto: MMSU)

Ovako je to izgledalo na prvoj izložbi stalnog postava Galerije likovnih umjetnosti u Rijeci u svibnju 1949. godine (Foto: MMSU)

Prije točno 70 godina otvorena je prva izložba stalnog postava današnjeg Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci: 120 umjetnina je 2. svibnja 1949. godine izloženo na drugom katu Guvernerove palače, odnosno ondašnjega Centralnog doma kulture.

Izabranih dvadesetak radova iz toga davnog postava od večeras će se moći razgledati u Malom salonu na Korzu, kao dokumentarna rekonstrukcija prve izložbe tadašnje Galerije likovnih umjetnosti, koja se nekoliko godina kasnije preselila u Dolac i postala Moderna galerija, a od lani je kao Muzej moderne i suvremene umjetnosti u kompleksu Benčić. 

Kustosica obljetničke izložbe "120 umjetnina na drugom katu" muzejska je dokumentaristica Diana Zrilić. "Odmah da naglasim kako sada nismo na drugom katu nego na prizemlju, u Malom salonu, a od 120 tada izloženih umjetnina, za ovu sam ih priliku izabrala sam dvadesetak", kaže Zrilić koja je izloške podijelila u tri galerijske cjeline.

Posjetitelje tako u prvoj prostoriji Malog salona najprije dočekuju – žene. I to od Pricina portreta fascinantne "Odbornice iz Ponikava" koja je naslikana, današnjim rječnikom rečeno, tako da je instagram ready, pa do Kraljevićeva erotičnog "Odmora" plesačice, s početka stoljeća, ili pak brončanoga ženskog akta Ive Lozice iz razdoblja između dvaju ratova.

"Htjela sam naglasiti kontrast između umjetničkog doživljaja žene i njezinog idealiziranog prikaza, te žene kao ravnopravne graditeljice koja ima veliku ulogu u stvaranju novoga, boljeg društva – primjerice, žene su imale najvažniju ulogu u izgradnji autostrade od Korza do Kantride", tumači kustosica, dok nas polako vodi k drugome dijelu izložbe koji je posvećen pejzažima.

"Pejzaži su bili najzastupljeniji na prvoj izložbi, to su snažna i moćna djela ili pak suptilni krajolici mora, brežuljaka, zaleđa, krša… To su prizori koji nama Primorcima puno znače, ne samo kao pejzaži nego kao prikazi doma i našeg odnosa prema svome kraju“, kaže Zrilić.

Središnji dio sobe pejzaža zauzima veliko ulje na platnu Mencija Clementa Crnčića, jedna od njegovih "Marina" s dojmljivim prikazom valova i stijena, nastala između 1900. i 1905. godine, a uz Hermanove, Šestićeve i Reiserove krajolike – da nabrojimo samo dio izloženih autora - tu je i predivni prikaz krčkoga krša Mile Kumbatović, nastao iste godina kad i prva izložba tada nove riječke Galerije likovnih umjetnosti.

Treći dio posvećen je nezaobilaznoj temi onoga vremena – Narodnooslobodilačkoj borbi. Svoje je mjesto ovdje našla i brončana skulptura Frane Kršinića "Majstor", poznata i kao "Michelangelo", koja je bila izložena na 22. Venecijanskom bijenalu 1940. godine. "Imala sam studenticu koja je bila presretna kad je napokon imala priliku ovu poznatu skulpturu, vidjeti uživo", govori Diana Zrilić. U Malom salonu može se vidjeti i Kršinićev "Ženski torzo", gipsana skulptura nastala oko 1945. godine.

Tu su i radovi nastali za vrijeme rata, na poprištu borbi, poput crteža "Štamparija Borbe" Željka Hegedušića iz 1943. i "Na vojničkom kursu" Ljudevita Šestića iz 1944. godine. "Podsjećajući nas na formu dnevničkog zapisa, to su realistički dokumenti povijesti koji su pri osnivanju Galerije dobili svoju umjetničku vrijednost", zapisala je kustosica u najavi izložbe.

Radove za fundus Galerije likovnih umjetnosti, prve likovne galerije u Rijeci, prikupljao je tadašnji ravnatelj, veliki hrvatski slikar Vilim Svečnjak, koji je i autor prve izložbe stalnog postava. U Malom salonu su, osim već spomenutih, izloženi i radovi Petra Dobrovića, Rudolfa Ivankovića, Ferde Kovačevića, Gabrielea Mucchija, Pavla Perića, Otona Postružnika, Vanje Radauša, Ive Režeka, Jakova Smokvine, Petra Šimage i Frana Šimunovića. Izložba ostaje otvorena do 29. svibnja.

Poslušajte razgovor s Dianom Zrilić:

"120 umjetnina na drugom katu": obljetnica prve riječke galerijske izložbe, pripremila Tajana Petrović Čemeljić

Komentari