Kasnogotička Rijeka: jedna tema, dvije skulpture i važna otkrića

Kasnogotička Rijeka: jedna tema, dvije skulpture i važna otkrića Kasnogotička Rijeka: jedna tema, dvije skulpture i važna otkrića
Leonardo Thanner: Riječka Pieta, treća četvrtina 15. st., Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka (Foto: Damir Tulić / Odsjek za povijest umjetnosti FFRI) Leonardo Thanner: Riječka Pieta, treća četvrtina 15. st., Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka (Foto: Damir Tulić / Odsjek za povijest umjetnosti FFRI)

Oplakivanje Krista, prva četvtina 16. stoljeća, čeka restauraciju (Foto: Damir Tulić / Odsjek za povijest umjetnosti FFRI)

Prikaz ožalošćene Marije s Isusovim mrtvim tijelom u krilu bio je česta tema kroz povijest umjetnosti. U Rijeci postoje dva kasnogotička drvena kipa na tu temu, od kojih je jedan otkriven tek nedavno. Podsjećamo na dio riječke baštine koja je predmet intenzivnih znanstvenih istraživanja.

U Rijeci nema puno kasnogotičkih skulptura, a odnedavno ima dvije na istu temu: jedna skulptura nazvana je "Riječka Pietà", čuva se u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskoga primorja u Rijeci i dostupna je svima koji je žele vidjeti; druga je tek nedavno otkrivena u skladištu župe na Škurinjama i sada, u župi Uznesenja Marijinog u riječkom Starom gradu, čeka restauraciju. Povjesničari umjetnosti koji su se njome bavili nazvali su je "Oplakivanje Krista".

"Riječka Pietà", skulptura iz druge polovice 15. stoljeća, u Museo Civico je otišla s tavana riječke Assunte. Iščitavajući dokumente u arhivima, povjesničari umjetnosti utvrdili su da je barem neko vrijeme stajala na prvom oltaru s desne strane upravo u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci. A prema detaljima izrade kipa, utvrdili su da je autor vjerojatno majstor porijeklom iz Južne Bavarske, koji je karijeru razvio u Furlaniji - Leonardo Thanner.

U oba slučaja riječ je o plitkim reljefima, što znači da nemaju stražnju stranu kako bi se lakše mogli uklopiti u drvene oltare, o kojima se, bar o onim izvornima, sada ništa ne zna. 

"Riječka Pietà" danas djeluje skromno jer je tijekom vremena nekoliko puta premazivana, osvježavana novim bojama, a 1920-ih godina, kada je isporučena na čuvanje u Museo Civico, napravljena je "preventivna restauracija", u kojoj su ostrugani svi slojevi boja. Ali su tragovi izvornih boja, kojima su likovi nastojali biti prikazani što stvarnijim likovima majke i sina, još vidljivi istraživačima.

Riječko "Oplakivanje Krista", za koje je stilskom analizom utvrđeno da je nastalo krajem 15. i početkom 16. stoljeća, specifično je po tome što, uz Mariju i Isusa, ima i treći lik, a to je Marija Magdalena. Skulptura je također tijekom vremena nekoliko puta premazivana bojom, učvršćivana čavlima, ali bi nakon restauracije mogla zasjati originalnim bojama.  

O tome kako istraživati baroknu skulpturu, kako su doznali kojim su bojama bile obojane, tko su autori, gdje su stajale i kakvim bismo se još blagom mogli hvaliti, govori Damir Tulić s Odsjeka za povijest umjetnosti, odnosno Katedre za umjetnost ranoga novog vijeka riječkog Filozofskog fakulteta, i voditelj projekta "Mramor, pigmenti, zlato i svila - luksuzne umjetnine barokne Rijeke". Poslušajte:

Akademskih kvarat ure: Jedna tema, dvije skulpture i nova otkrića, pripremila Tatjana Sandalj

Komentari