Krleži blizu ili daleko - što znači u kazalištu raditi "po motivima"?

Krleži blizu ili daleko - što znači u kazalištu raditi "po motivima"?

Foto: Goran Kovačić / Pixsell

U riječkom HNK Ivana pl. Zajca održan je okrugli stol "Bliže Krleži od Krleže samog", koji je uprava tog kazališta organizirala potaknuta zabranom korištenja naslova predstave "Hrvatska rapsodija" Miroslava Krleže, nakon čega je predstava preimenovana u "Nad grobom glupe Europe".

Ravnatelj Opere riječkoga HNK, teatrolog i dramaturg Marin Blažević uvodno je napomenuo da im pri organizaciji skupa nije bio interes braniti to kazalište, niti predstavu, nego otvoriti kritičku raspravu o predstavi i zabrani korištenja imena koju je tražio HAZU kao nositelj Krležinih autorskih prava. Naša teza, rekao je Blažević, jest da je ova predstava bliže Krleži od Krleže samog. Istaknuo je Krležinu aktualnost danas, te rekao da to predstava posebno ističe.

Obrazložio je da je "Hrvatska rapsodija" dramaturga Milana Markovića Matthisa i redatelja Sebastijana Horvata isprva pripremana i izvedena s napomenom da je stvorena po motivima Krležina djela. Nakon toga se kazalištu obratio HAZU, kao nositelj Krležinih autorskih prava, sa zahtjevom da se obrazloži što podrazumijeva pojam "po motivima", rekao je Blažević. HNK je poslao dokumentaciju o predstavi i njenu video snimku, a Razred za književnost HAZU je nakon toga izvijestio da ne dopušta korištenje imena "Hrvatska rapsodija", niti spominjanje Krleže kao autora teksta predstave, jer da to nije Krležino djelo.

Slovenski redatelj Horvat je na okruglom stolu naveo da je bio zatečen tom zabranom jer da je u Sloveniji radio predstave na sličan način i nikad nije imao problema te vrste. Dramaturg Marković Matthis istaknuo je da je HAZU imao pravo to učiniti. No, svako novo čitanje djela je na neki način i novo pisanje, rekao je. Izrazio je žaljenje što HAZU, kao nositelj autorskih prava nije, kako je rekao: "prepoznao da naše čitanje Krleže, ako i nije na razini prepoznatljivih motiva, proizlazi iz poštivanja Krleže".

Profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, teatrologinja Lada Čale Feldman ocijenila je da su autori predstave "poštivali duh djela, ali ne i njegovo tijelo", dodajući da su njoj u predstavi nedostajale karakteristične Krležine replike i njegova napregnuta retorika. Ocijenila je da je tekstualni dio predstave njen slabiji dio. Dean Duda, profesor na istom fakultetu, ocijenio je da promjena naslova može samo pomoći predstavi jer da joj više odgovara od prvotnog. Ovime je predstava lišena obveze oslanjanja na Krležinu retoriku, rekao je.

Jedno od rijetkih uključenja publike na okruglom stolu bila je ocjena gledateljice kojoj se ta predstava vrlo dopala, ali je navela da ona nema veze s Krležinim tekstom.

Marin Blažević se i ovom prigodom osvrnuo na aktualnu Vladu i ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, te postavio pitanje kakav bi bio stav Krleže o toj vlasti te bi li on potpisao peticiju za smjenu ministra kulture. Odgovorio je kako misli da "sigurno bi". 

Komentari