Marijin lik u umjetničkoj baštini Rijeke: izložba na Korzu uz Velu Gospu

Marijin lik u umjetničkoj baštini Rijeke: izložba na Korzu uz Velu Gospu Marijin lik u umjetničkoj baštini Rijeke: izložba na Korzu uz Velu Gospu
Foto: Olivera Vinković / HRT - Radio Rijeka Foto: Olivera Vinković / HRT - Radio Rijeka
Foto: Olivera Vinković / HRT - Radio Rijeka Foto: Olivera Vinković / HRT - Radio Rijeka

Foto: Olivera Vinković / HRT - Radio Rijeka

U povodu blagdana Velike Gospe 15. kolovoza, na 12 panoa na riječkom Korzu građani i posjetitelji Rijeke moći će vidjeti neke od najpoznatijih umjetnina posvećenih Marijinu liku u umjetničkoj baštini Rijeke.

Mnoge umjetnine čuvaju se u brojnim gradskim crkvama, samostanima, grobljima. No, na panou na Korzu će biti izložena i djela koja široj publici nisu dostupna - primjerice, kasnogotička "Pietà" koja se nekada nalazila u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, a danas se nalazi u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja.

Izložba ostaje na Korzu do 20. kolovoza. Inicijator izložbe je monsinjor Sanjin Francetić, a autori izložbe Nina Kudiš, Damir Tulić, Marin Bolić i Mario Pintarić

"Slike lica naše Gospe kako su je Rječani prepoznavali i štovali kroz dugu povijest ovoga našega grada", kaže o izložbi monsinjor Francetić. "Mislim da je to dobar uvod u blagdan Velike gospe, koji ćemo svečano slaviti u našem gradu iako neće biti procesije preko Korza, ali siguran sam da je ovo čak i više nego da prođemo u procesiji", rekao je i najavio kako će nastojati da slike i nakon ove izložbe budu pristupačne publici, ali još ne znaju gdje će to biti.

Na panoima će posjetitelji na Korzu moći vidjeti neke od najpoznatijih riječkih umjetnina. Osim već spomentuog djela "Pietà", autora drvorezbara Leonarda Thannera iz Bavarske, tu je i obojeni sedreni reljef "Bogorodice s Djetetom među svijećnjacima" (Madonna dei Candelabri) iz kapele na Škurinjama, nastao prema slavnom istoimenom, no danas izgubljenome mramornom reljefu firentinskog ranorenesansnog kipara Antonija Rossellina.

Iz doba baroka nezaobilazna su dva mramorna lika najznačajnijega riječkog kipara Antonija Michelazzija. Riječ je o Mariji na velikom reljefu s prikazom "Poklonstava pastira" iz riječke katedrale te monumentalnom kipu na glavnom oltaru u crkvi sv. Jeronima.

Zbog svoje monumentalnosti i likovne snage nezaobilazna je srebrna Bogorodica augsburškog zlatara Johanna Davida Salera, te nešto kasniji Marijini likovi u mramoru i drvu, nastali pod dlijetom Dionizija Hoffera, Agostina Benvenutija i Ivana Rendića. Osim ikone Gospe Trsatske, ujedno i najstarijeg djela na izložbi, ljepotom se ističu platna iz franjevačke crkve na Trsatu, a naslikali su ih Pietro de Pomis, Serafin Schön, Cristoforo Tasca i Valentin Metzinger.

Konačno, među vrijedne, no gotovo nepoznate slike s likom Djevice valja istaknuti radove Bartolomea Litterinija iz Nadbiskupske palače, kao i Giovannija Simonettija te Fakunda Fistera.

Poslušajte izjavu mons. Francetića:

Mons. Francetić o izložbi riječke marijanske sakralne baštine na Korzu, pripremila Olivera Vinković

Komentari