Revizija: Nemamo dostatnu opremu za sprečavanje većih onečišćenja mora

Revizija: Nemamo dostatnu opremu za sprečavanje većih onečišćenja mora

Onečišćenje u Kostreni 2016. godine (Foto: Goran Kovačić / Pixsell)

Državni ured za reviziju utvrdio je kako Hrvatska nema dostatnu opremu za sprječavanje i ograničavanje onečišćenja mora većih razmjera. Uz Ministarstvo mora, predmet interesa Ureda bile su i Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija.

Ured je to utvrdio nakon obavljene revizije učinkovitosti Upravljanja intervencijama kod iznenadnih onečišćenja u Jadranskom moru od 2017. do 2019. godine. U tom razdoblju nije bilo većih onečišćenje mora, a u kategoriji onečišćenja od 2000 metara kubnih ili više najveće se dogodilo u lipnju 2018. u Raškom zaljevu kod Plomina, kada je u more isteklo oko osam metara kubnih goriva za ukrcaj pogonskog goriva na teretni brod koji je plovio pod zastavom Libanona.  

Najznačajnija akcija sprečavanja onečišćenja mora poduzeta je u lipnju 2018. kod havarije turskog broda Haksa u splitskom arhipelagu. U strojarnicu broda, koji je prevozio magnezit, prodrlo je more i prijetilo mu je potonuće, no ronilac je uspio varenjem privremeno sanirati pukotinu na brodu te je otegljen u brodogradilište Trogir.

Ministarstvo mora djelomično učinkovito u upravljanju intervencijama 

Upravljanje intervencijama kod iznenadnih onečišćenja u Jadranskom moru u nadležnosti Ministarstva mora Ured je ocijenio djelomično učinkovitim. Naveo je nekoliko razloga za to: Hrvatska nema dostatnu opremu za sprečavanje onečišćenja mora većih razmjera, ne postoji tvrtka ili institucija koja provodi akreditiran program edukacije, ne ažurira se popis pravnih osoba i obrtnika registriranih i ovlaštenih za intervencije.

U Uredu za reviziju, kao neučinkovitost u upravljanju intervencijama na moru, navode i prevelik raspon (do 2000 m) razlivenog ulja u moru za djelovanje županijskih operativnih centara. 

Ističu da se oprema i brodovi za intervenciju kod onečišćenja velikih razmjera trebaju osigurati na razini države, a da Ministarstvo mora treba sustav upravljanja intervencijama razvijati u suradnji s Ministarstvom obrane kako bi sustav bio što učinkovitiji, a oprema i brodovi bolje iskorišteni.

Procjena rizika za Primorsko-goransku županiju, koju je 2011. izradio Pomorski fakultet u Rijeci, pokazala je da se u područja visoke vjerojatnosti onečišćenja mora ubrajaju Liburnija (grad Opatija te općine Lovran i Mošćenička Draga) i Riječki zaljev, južne obale Cresa i otoci lošinjskog arhipelaga. Područja srednje vjerojatnosti onečišćenja su zapadna obala otoka Krka te obala Tramontane (otok Cres), a niske područja obalnog ruba Velebitskog kanala i Kvarnerića.

Uz Ministarstvo mora, predmet interesa Ureda bile su i Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija, a upravljanje intervencijama u njihovoj nadležnosti ocijenio je učinkovitim, s tim da ih treba poboljšati. Za Splitsko-dalmatinsku županiju utvrdio je, primjerice, da nije izrađen dokument o procjeni rizika i osjetljivosti okoliša od onečišćenja mora.

Analizirajući učinkovitost upravljanja intervencijama kod iznenadnih onečišćenja Ured je utvrdio da planom intervencija nije određen način na koji koncesionari luka posebne namjene i lučke uprave trebaju sudjelovati u provedbi tog plana, da se popis tvrtki i obrta registriranih za intervencije nije redovno ažurirao.

Utvrdio je i da nije propisana stupnjevana procedura djelovanja, nije se vodio dnevnik djelovanja za sva onečišćenja, županijski planovi intervencija ne aktiviraju se za manja onečišćenja mora i havarije brodova i brodica. Ured je iznio svoje prijedloge kako sve to 'popraviti'.

U dvije godine pet milijuna putnika više  

Analizom učinkovitosti Ured je podsjetio i na značajke Jadranskog mora koje je pretežno zatvoreno i kao takvo izrazito ekološki osjetljivo. Gospodarska aktivnost u njemu kontinuirano se povećava, što dovodi i do porasta pomorskog prometa. Tako se, primjerice, broj brodova s opasnim i štetnim tvarima sa 1259 u 2017. godini 'popeo' na 2118 u 2019. godini, u 2017. u hrvatskim je lukama prevezeno 37,8 milijuna putnika, u 2019. pet milijuna više, njih 42,8 milijuna.

Povećan promet sa sobom nosi veći rizik za onečišćenje morskog okoliša zbog pomorske nezgode, ispuštanja onečišćenih voda, odlaganja industrijskih otpadaka. 

Također, povećan je rizik za morski okoliš kod istraživanja i iskorištavanja morskog dna i podzemlja. Potencijalna onečišćenja velikih razmjera u Jadranskom moru mogu dovesti do velike gospodarske i ekološke katastrofe za Hrvatsku, upozorava Državni ured za reviziju.

Komentari