Obilježena prva obljetnica smrti književnika Nedjeljka Fabrija

Obilježena prva obljetnica smrti književnika Nedjeljka Fabrija

Vječna ljubav knjige i kazališta: Nedjeljko Fabrio na premijeri Parsifala u HNK Zagreb (Foto: Davorin Višnjić / Pixsell)

Prva obljetnica smrti hrvatskoga književnika Nedjeljka Fabrija obilježena je u nedjelju navečer otvaranjem Radne spomen sobe u Narodnoj čitaonici i knjižnici u Novom Vinodolskom. Obitelji je novljanskoj Narodnoj knjižnici darovala tisuću knjiga iz književnikova fundusa.

O Nedjeljku Fabriju, njegovu radu i životu govorio je književnik Nikola Petković, podsjetivši kako je Fabrio majstorskim umijećem, kroz krupni plan pokazivao prelamanja povijesnih zbivanja što se zrcale u (p)određenom pojedincu, "malom junaku" na odjecima epohe u kojoj je: "Rijeka bila mađarski grad u kojoj su Hrvati govorili Talijanski".

Ocijenjeno je kako je Fabrijev doprinos hrvatskoj suvremenoj književnosti iznimno važan jer su romani Vježbanje života (1985.), Berenikina kosa (1989.) i Trimeron (2002.) postali jedinstvena "Jadranska trilogija".

Nedjeljko Fabrio rođen je u Splitu 14. studenoga 1937., a preminuo u Rijeci 4. kolovoza 2018. U književnosti se javio kao pjesnik, a onda i kao novelist, potom i kao dramatičar te romanopisac. 

U djelima je ispreplitao povijesne teme i novovjeka iskustva, a često je pritom njegov istaknuti pojedinac u sukobu sa svjetovnom ili duhovnom vlašću. Odlike njegova novelističkog postupka su: jezična dotjeranost, eksperimentiranje formama i vještina fabuliranja, što je sukladno postmodernističkim tendencijama.

Prožimanje tekstualne zbilje i fikcije daljnje su značajke Fabrijeva opusa ("Smrt Vronskog"; 1994.), uz postmodernističku historiografsku metafikciju te povijesni, obiteljski, rodoslovni (genealoški) roman. 

Diplomirao je južnoslavenske književnosti te talijansku književnost i talijanski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je u riječkim kulturnim ustanovama, u Narodnom sveučilištu, u časopisu Riječkoj reviji, u HNK-u Ivana pl. Zajca, u književnom časopisu Kamov, a od 1970-ih živi i djeluje u Zagrebu i radi kao urednik Dramskog programa na Hrvatskoj televiziji te kao predavač na Akademiji dramske umjetnosti.

U sklopu programa prikazan je dokumentarni film Bernardina Modrića pod naslovom "Fabrio".

Komentari