Panoramska karta industrijskog nasljeđa Rijeke

Panoramska karta industrijskog nasljeđa Rijeke Panoramska karta industrijskog nasljeđa Rijeke
Na karti su prikazani svi objekti riječke industrijske baštine (Foto: Mašenka Vukadinović / HRT centar Rijeka) Na karti su prikazani svi objekti riječke industrijske baštine (Foto: Mašenka Vukadinović / HRT centar Rijeka)
Foto: Mašenka Vukadinović / HRT centar Rijeka Foto: Mašenka Vukadinović / HRT centar Rijeka
Foto: Mašenka Vukadinović / HRT centar Rijeka Foto: Mašenka Vukadinović / HRT centar Rijeka
Foto: Mašenka Vukadinović / HRT centar Rijeka Foto: Mašenka Vukadinović / HRT centar Rijeka

Predstavljena je prva panoramska karta riječke industrijske baštine s pedesetak lokacija onoga što smo u Rijeci nekad imali, što smo izgubili, što je još ostalo i moglo bi se revitalizirati te koristiti kao turistička atrakcija.

Prvi put je Rijeka dobila panoramsku kartu, i to zahvaljujući  bogatoj industrijskoj povijesti što je počela 1750. godine proizvodnjom šećera u tvornici od koje nam je ostala jedna od najljepših palača u Hrvatskoj. Imali smo pedesetak objekata industrijske baštine koja se sva mogu vidjeti na karti, iako ih danas više nema, pojašnjava autor projekta Miljenko Smokvina.

S druge strane karte, na vodiču, prikazano je 15 objekata. Onaj s najvećim potencijalom poput Rikarda Benčića, tvornica Torpedo sa svojom lasirnom stanicom, Hartera, ali i drugi zanimljivi lokaliteti, kaže Smokvina.

Panoramska karta Rijeke za šetnju industrijskom baštinom moći će se nabaviti u knjižarama i antikvarijatima te u riječkom Info-centru. Tiskala ju je riječka udruga za promicanje i očuvanje riječke industrijske baštine Pro torpedo koja time obilježava desetu obljetnicu rada. 

Osim što su zaslužni za sve bolje poznavanje bogatoga riječkog industrijskog nasljeđa, članovi  udruge uspjeli su od rušenja spasiti i neke objekte, poput lučkih skladišta uz samo more, podsjeća predsjednica Pro torpeda Daina Glavočić.

Naglašava da su ta skladišta Luci Rijeka i dalje smetnja pa se boje da će ih jednog dana ipak naposljetku srušiti – a tamo bi mogli biti stanovi, arhiv, knjižnica, rekreacijske dvorane, što rade svi gradovi koji su napustili staru luku, pa bi mogla i Rijeka, tvrdi Daina Glavočić.

U međuvremenu, napušteni i zanemareni objekti i dalje čekaju da ih „oživimo" i počnemo koristiti, pa i na njima zarađivati, kako su to učinili i u drugim europskim gradovima. S Miljenkom Smokvinom i Dainom Glavočić razgovarala je Biserka Belić:

Komentari