Prstenovanje supova na kvarnerskim otocima: lete do Švedske, Rusije, Čada

Prstenovanje supova na kvarnerskim otocima: lete do Švedske, Rusije, Čada Prstenovanje supova na kvarnerskim otocima: lete do Švedske, Rusije, Čada
Penjači Filip Brdovčak i Branko Jalžić (fotografiju ustupio Goran Sušić) Penjači Filip Brdovčak i Branko Jalžić (fotografiju ustupio Goran Sušić)
Stavljanje prstena (fotografiju ustupio Goran Sušić) Stavljanje prstena (fotografiju ustupio Goran Sušić)
Tim za prstenovanje (fotografiju ustupio Goran Sušić) Tim za prstenovanje (fotografiju ustupio Goran Sušić)

Prstenovani sup Modrak (fotografiju ustupio Goran Sušić)

Djelatnici Ornitološke postaje Rijeka Zavoda za ornitologiju HAZU-a, uz pomoć Udruge Grifon i članova Kluba podvodnih aktivnosti "3. maj", proteklih su dana brojili i prstenovali mlade bjeloglave supove u gnijezdima na kvarnerskim otocima.

U dva dana prstenovali su 22 mladunca, koji su dobili po dva prstena - metalni s natpisom "Ornithologocal Institut Zagreb Croatia" i brojčanim kodom, te zeleni plastični prsten s kombinacijom tri slova bijele boje, od kojih prvo C označava da ptica potječe iz Hrvatske.

Do sada je praćenjem prstenovanih bjeloglavih supova iz Hrvatske prikupljeno oko sedam tisuća podataka, od kojih su neki potpuno izmijenili znanstvene spoznaje o životu ove vrste ptica. Tako su bjeloglavi supovi obilježeni u Hrvatskoj viđeni u Švedskoj, što je najsjeverniji nalaz za tu vrstu; u Rusiji, 800 kilometara sjeveroistočno od Moskve, što je najistočnija pozicija; te u Čadu u Srednjoj Africi, što je najjužniji nalaz za vrstu Gyps fulvus.

Prstenovanje bjeloglavih supova na kvarnerskim otocima sustavno se provodi od 1990., i u proteklih 28 godina je tim koji predvodi naš poznati ornitolog dr. Goran Sušić prstenovao 988 bjeloglavih supova. Ove godine u brojanju i prstenovanju mladunaca su, uz dr. Sušića, sudjelovali penjači na litice Branko Jalžić i Filip Brdovčak, pomagači Damir Lovretić i Ognjen Vukadinović te kapetan broda Nikola Kesten.

U istraživanju se došlo do zabrinjavajućih činjenica. Broj reprodukcijskih parova i njihova uspješnost gniježđenja i dalje pada, pa je tako od 2013. taj broj smanjen za 30 posto. Na Krku se, zbog ilegalnog trovanja čagljeva, od kojeg je stradalo najmanje deset supova, broj aktivnih gnijezda smanjio za 43 posto, a broj uspješno othranjenih mladunaca za 18 posto.

Nedostatak hrane i nemogućnost hranjenja mladunaca, kaže dr. Goran Sušić, straši nas da bi i neki "pilići", koje smo vidjeli u gnijezdima, mogli uginuti od gladi. Jedini spas je novo hranilište za bjeloglave supove, koje se priprema na obroncima Učke u tamošnjem Parku prirode. Poslušajte razgovor s dr. Goranom Sušićem:

 

Sušić: Potrebno je novo hranilište, pripremio Edi Kišić

Komentari