Prva 3D analiza novijih potresa zabilježenih na Kvarneru

Prva 3D analiza novijih potresa zabilježenih na Kvarneru

Prikaz trasa plitkih seizmičkih istraživanja /crno/, prepoznati podvodni rasjedi na seizmičkim profilima presjecima projiciranim na površinu /crveno/ i opseg podvodnog klizišta /zeleno/.

Prije točno 270 godina Kvarner je tresao najsnažniji povijesno zabilježeni potres. Prigodna tema za razgovor su rezultati najnovijih geoloških i seizmoloških istraživanja Kvarnera koji su nedavno objavljeni u znanstvenom radu.

U časopisu Frontiers in Earth Science objavljen je rad Tvrtka Korbara i suradnika o aktivnoj tektonici Kvarnera: Active tectonics in the Kvarner region (External Dinarides, Croatia) – an alternative approach based on focused geological mapping, 3D seismological and shallow seismic imaging data. Rad je, u slobodnom pristupu, dostupan OVDJE, a iz rada je preuzeta i naslovna ilustracija.

U okviru projekta GEOSEKVA, što ga financira Hrvatska zaklada za znanost, već neko vrijeme traju multidisciplinarna istraživanja na Kvarneru kojima se nastoji, kombinacijom geoloških i seizmoloških istraživanja, utvrditi tektonske mehanizme koji izazivaju potrese na tom području.

Povijesne kronike zabilježile su niz potresa u Rijeci i okolici 1750. i 1751. godine. U svibnju 1751. zabilježen je i jedan plimni val kojeg je uzrokovao potres, ali je najjači udar razorio Rijeku 17. prosinca 1750. godine.

U potrazi za prikrivenim rasjedima bili su geolozi s Hrvatskog geološkog instituta i seizmolozi Geofizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a. Bilježili su i proučavali stijene na kopnu, a rezultati tih istraživanja  ukazuju na jako deformirane, takoreći "zgužvane" stijene u najgornjim dijelovima zemljine kore na tom području.

Obavljeno je i plitko geoakustično snimanje podmorja. A prvi put u regiji koristili su i novu metodu koja se sastoji od 3D analize instrumentalno zabilježenih novijih potresa i timelapse animacije da bi dobili trodimenzionalni prikaz rasjednih površina duž kojih, uslijed naglih pomaka tektonskih blokova u dubini, nastaju potresi.

Zaključili su da na području Bakar - Krk, na kopnu nema jasnih manifestacija dubokih aktivnih rasjeda, ali su na snimkama podmorja zabilježene deformacije koje su mogle biti izavane razornim pretpovijesnim potresima. Ti podaci, u kombinaciji s povijesnim podacima, koji govore o rijetkim razornim potresima na području Kvarnera, navode na zaključak da postoji mogućnost ponovnog aktiviranja prikrivenih rasjeda.

Za svih koje zanima više: informacije o radu "Aktivna tektonika Kvarnera..." dostupne su OVDJE, a mi smo o terenskim istraživanjima na Kvarneru već pisali i govorili OVDJE te o istraživanju olujnih blokova na rtu Kamenjak u Istri OVDJE.

Ukratko, potresa će na Kvarneru opet biti, iako je nemoguće predvidjeti kada će se dogoditi, ali seizmolozi na temelju povijesnih podataka procjenjuju jačinu budućih potresa.

Stoga, poznavajući povijest, valja nastaviti s istraživanjima koja će omogućiti bolje procjene opasnosti od potresa s kojima se mora računati kod planiranja i gradnje u ovom gusto naseljenom području premreženom strateškom infrastrukturom.

Istraživanja u okviru projekta GEOSEKVA nastavljaju se na terenu: na Učki i u zaleđu Rijeke, dijelom na kopnu, a dijelom i pod morem, južnije od Vinodola, u Velebitskom kanalu. 

Što su stručnjaci našli na kopnu, a što pod morem na području oko Bakra i Krka, kako su interpretirali podatke o potresima u 3D tehnologiji, govori voditelj projekta GEOSEKVA Tvrtko Korbar, poslušajte:

Akademskih kvarat ure: Aktivna tektonika Kvarnera, pripremila Tatjana Sandalj

Komentari