Riječki softver protiv plagiranja provjerio više od 16 tisuća radova

Riječki softver protiv plagiranja provjerio više od 16 tisuća radova

Foto: Lea Domijan Fišter / Radio Rijeka

Peticiju "STOP plagiranju u Hrvatskoj", koju je na mrežnim stranicama pokrenula riječka Udruga za razvoj visokog školstva "Universitas", tijekom proteklih šest dana potpisalo je više od 11 tisuća građana. Kako se Sveučilište u Rijeci bori protiv plagiranja?

Nulta tolerancija na plagiranje trebala bi doprinijeti izgradnji kvalitetnijeg društva, pa se postavlja pitanje: možemo li računati na akademsku čestitost i moralnost ili se treba koristiti računalnom tehnologijom? Na Sveučilištu u Rijeci plagiranje se već nekoliko godina prevenira korištenjem posebnog softvera.

"Ne bih ga nazvao antiplagijatorskim softverom, već softverom za provjeru originalnosti", kaže prorektor za informatizaciju Sveučilišta u Rijeci Zlatan Car. Riječko sveučilište odlučilo je još u akademskoj godini 2014./2015. da će na taj način provjeravati originalnost studentskih radova. Dosad je pregledano više od 16 tisuća radova i pronađen je relativno mali postotak radova koji imaju nedopuštenu sličnost s već objavljenima, kaže Car.

Taj sustav u stvari je alat koji pomaže nastavnicima da uoče potencijalne greške, odnosno potencijalno ponavljanje oređenih tekstova u diplomskim i završnim radovima te u doktorskim disertacijama, objašnjava prorektor Car. Softver je lakše primjenjiv u društvenim znanostima, a je li tekst u radovima korišten na odgovarajući način na kraju odlučuje mentor, koji potpisuje da je rad originalan i zadovoljava standarde.

Sveučilište u Rijeci prvo je na institucionalnoj razini uvelo kroištenje softvera za provjeru originalnosti, odnedavno ga ima i osječko, a na zagrebačkom se godinama koristi, ali samo na nekim fakultetima. Program je jednostavan, brzo daje rezultate, a Sveučilište godišnje stoji 130 tisuća kuna. Ipak, sustav nije idealan zbog problema s automatskim prevođenjem jer hrvatski nije na visokoj poziciji jezika kojim se u svijetu govori, no višegodišnjim korištenjem stvara se i interna baza radova za usporedbu.

Dok ga na zapadu koriste na državnim razinama i u izdavačkim kućama, pitamo bi li ga u Hrvatskoj trebalo propisati zakonom? Zlatan Car odgovara da je protiv rigidnih uvjeta koje popisuje zakon jer vjeruje u akademsku čestitost i moralnost. I trebalo bi - dok nam stvarnost ne demantira uvjerenja! Poslušajte prilog:

Komentari