Ruši li Zakon o velikim gradovima zdravstevni standard?

Ruši li Zakon o velikim gradovima zdravstevni standard?

Foto: Nel Pavletić / Pixsell

Ravnatelji zdravstvenih ustanova Primorsko-goranske županije: Ljekarne Jadran, Doma zdravlja, Zavoda za hitnu medicinu, Zavoda za javno zdravstvo, Lječilišta Veli Lošinj, rapske Psihijatrijske bolnice, te opatijske i crikveničke Thalassotherapije nezadovoljni su prijedlogom Zakona o velikim gradovima zbog posljedica koje će imati na zdravstveni sustav.

Svi se slažu u jednom: novi prijedlog Zakona o velikim gradovima smanjit će dostupnost zdravstvene zaštite i kvalitetu pružanja zdravstvenih usluga. Ravnatelji ističu da se tim zakonom nameće još jedna umjetna granica - granica grada Rijeke te stvara paralelni sustav s dvostrukim upravljačkim kapacitetima što će povećati troškove.

Kako bi se taj zakon odrazio na pružanje hitne pomoći? Ravnatelj županijskog Zavoda za hitnu medicinu u Rijeci Davor Vukobrat pojašnjava da bi im bile onemogućene i ugrožene mogućnosti preuzimanja pacijenata s kvarnerskih otoka ili iz Delnica primjerice, što je jedna od prednosti ustroja uspostavljenog prije samo tri godine. Naime, ne bi imali u zaleđu riječke timove za slučajeve druge ili treće hitnoće.

Niti jedna županijska zdravstvena ustanova nije u procesu sanacije, niti su upravljačka prava prenesena na državu. Primjerice, Dom zdravlja, koji ima i devet ispostava izvan Rijeke, nakon četiri godine ponovo posluje pozitivno i njegovo razjedinjavanje išlo bi na štetu pružanja zdravstvenih usluga siguran je ravnatelj Boris Ritoša. Otvaranje nove ustanove, dodaje, značilo bi zapošljavanje i organiziranje još jedne uprave i režijskog osoblja, što znači da bi sustav bio definitivno skuplji. Javlja Biserka Belić:

Komentari