"Science first": Dijalogom i suradnjama do bolje hrvatske znanosti

"Science first": Dijalogom i suradnjama do bolje hrvatske znanosti "Science first": Dijalogom i suradnjama do bolje hrvatske znanosti
Pun prostor Akvarija na kampusu tijekom prijepodnevnog predstavljanja članova Savjeta (Foto: Tatjana Sandalj / HRT - Radio Rijeka) Pun prostor Akvarija na kampusu tijekom prijepodnevnog predstavljanja članova Savjeta (Foto: Tatjana Sandalj / HRT - Radio Rijeka)
Studenti su predstavili rad na projektu Adria Hydrofoil (Foto: Tatjana Sandalj / HRT - Radio Rijeka) Studenti su predstavili rad na projektu Adria Hydrofoil (Foto: Tatjana Sandalj / HRT - Radio Rijeka)

Članovi Međunarodnog znanstvenog savjeta Seučilišta u Rijeci (Foto: Tatjana Sandalj / HRT - Radio Rijeka)

Znanost je mislila da je sve bitke za društveni status izborila, ali - nema stvarnog razumijevanja uloge znanosti kao što ni znanost nema alternativu. Rečeno je to na konferenciji "Science first - znanost, a ne predrasude" u Rijeci.

Sveučilište u Rijeci prvo ima Međunarodni znanstveni savjet, a konferencija ih je, većinu, prvi put okupila uživo u Rijeci.

Članovi savjeta uspjeli su ostvariti izuzetne znanstvene karijere u inozemstvu, pa sada savjetom i suradnjama mogu pomoći da i u Hrvatskoj budemo bolji, vjeruje rektorica Riječkog sveučilišta Snježana Prijić Samaržija.

"Mi ne trebamo otkrivati ovdje toplu vodu. Znači moramo biti prije svega organiziraniji, otvoreniji prema svima. Vidjeti možemo li na neki način zajednički, kroz zajedničke projekte, a oni su mogući i bez dodatnih novaca, nešto učiniti", ističe rektorica.

Status znanstvenika sada je problem svuda po svijetu, tvrdi Dražen Prelec s MIT-a i tumači da je taj sukob sa znanošću koji se vidi i u SAD-u i u drugim društvima zapravo odraz šire polemike o ulozi eksperta u društvu danas. 

S iskustvom rada u području humanističkih znanosti u Budimpešti Nenad Miščević istaknuo je još jedan problem, a to je da populizam pred sobom čisti sve što mu politički ne odgovara.

A rješenja? Izgleda, prije svega, otvorenost za dijalog, a po tome izdvajaju Sveučilište u Rijeci članovi savjeta Igor Mezić (Sveučilište u kaliforniji Santa Barbara), Winfried Pickl (Medicinsko sveučilište u Beču) i Igor Žutić (Sveučilište u Buffalu).

Razloga za optimizam ima, tvrdi Aleksandra Kanjuo Mrčela sa Sveučilišta u Ljubljani, jer ako sjajni znanstvenici u lošim uvjetima mogu jako puno, puno bolji bi bili kad bi se uvjeti bar donekle poboljšali.

Poslijepodne, od 16 sati, za okruglim stolom Međunarodni znanstveni savjet riječkog sveučilišta raspravljat će o budućnosti znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj, a očekuje se uključivanje u raspravu, putem interneta, i članova savjeta koji ne mogu biti u Rijeci, primjerice Ivana Đikića

Poslušajte kako uoči tog razgovora o svojim temama, stanju u znanosti danas i izazovima govore rektorica i svi članovi savjeta koji su danas boravili u Rijeci: 

Snježana Prijić Samaržija: Znanost nema alternativu, pripremila Tatjana Sandalj

Aleksandra Kanjuo Mrčela: Sjajni rezultati u lošim uvjetima su razlog za optimizam, pripremila Tatjana Sandalj

Winfried Pickl: Važno je osmisliti dobre doktorske studije, pripremila Tatjana Sandalj

Igor Mezić: I ovdje se može raditi jednako dobra znanost kao bilo gdje drugdje, pripremila Tatjana Sandalj

Dražen Prelec: Glavno je pitanje što su eksperti danas u društvu, pripremila Tatjana Sandalj

Nenad Miščević: Pitanje je što će biti bude li populizam rastao, pripremila Tatjana Sandalj

Igor Žutić: Znanstvenik je u potrazi za prostorom slobode istraživanja, pripremila Tatjana Sandalj

Komentari