Što Hrvatsku i dalje čini (ne)poduzetničkom zemljom?

Što Hrvatsku i dalje čini (ne)poduzetničkom zemljom? Što Hrvatsku i dalje čini (ne)poduzetničkom zemljom?
Foto: Iva Črnjar Ivančan / HRT - Radio Rijeka Foto: Iva Črnjar Ivančan / HRT - Radio Rijeka
Foto: Iva Črnjar Ivančan / HRT - Radio Rijeka Foto: Iva Črnjar Ivančan / HRT - Radio Rijeka

prof. dr. sc. Slavica Singer, professor emeritus (Foto: Pixsell)

Je li Hrvatska (ne)poduzetnička zemlja i što je čini takvom? Pitanje je to na koje odgovor pronalazimo u rezultatima novog GEM istraživanja, najvećeg svjetskog istraživanja o poduzetništvu, predstavljenog danas na riječkom Sveučilištu. U njemu je sudjelovalo 49 zemalja svijeta, od toga 18 europskih.

Po većini je pokazatelja Hrvatska na samom dnu i to već godinama. Nakon 17 godina koliko Hrvatska sudjeluje u ovom najvećem svjetskom istraživanju o poduzetništvu - više ne možemo reći nismo znali, ističe Slavica Singer, voditeljica GEM istraživanja za Hrvatsku i jedna od vodećih stručnjakinja za poduzetništvo. Godinama se ponavljaju isti problemi i godinama se ne radi na njihovom rješavanju.

"Najveći problem u Hrvatskoj je u Vladinim politikama prema regulatornom okviru, umjesto da je jednostavan i stimulirajući za poduzetnike. Drugi problem je nedostatak kvalitetne suradnje između poslovnog i istraživačkog sektora, a treći problem je nedostatak obrazovanja za poduzetničke kompetencije", objašnjava Singer.

Hrvatska se po gotovo svim pokazateljima koje prati GEM istraživanje nalazi u zadnjoj petini zemalja, često je i zadnja. Na vrhu smo samo u dva pokazatelja - u namjerama za poduzetničke pothvate te poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika. Drugim riječima, imamo dobre ideje koje ne znamo ili ne možemo plasirati na tržište te aktivne zaposlenike koje za njihov poduzetnički duh ne stimuliramo.

"Zapravo je to jedna gotovo apsurdna situacija. Mnogi naši nalazi i rezultati istraživanja nalaze se u nekim strateškim dokumentima Hrvatske, ali mi ne vidimo da se nešto čini po tom pitanju, nema pomaka", istaknula je Singer. Mora postojati politička volja za promjenama, dodaje Singer, ali i suradnja cijele zajednice. Pionir takve suradnje je Sveučilište u Rijeci.

"Mi kontinuirano uključujemo ljude od kojih želimo čuti što se događa u svijetu, odnosno izvan svijeta Sveučilišta, jer želimo uvidjeti koje su to potrebe tržišta rada i kako možemo doprinijeti razvoju poduzetničkog okruženja", ističe rektorica Snježana Prijić Samaržija.

Od šest regija u Hrvatskoj u ovom istraživanju najbolja je regija koju čini grad Zagreb, a na drugom mjestu Primorsko-goranska i Istarska županija.

Hrvatska je po pitanju tehnološke opremljenosti u europskom prosjeku, ali po učešću novih proizvoda na samome dnu. Na tržištu ne postižete uspjeh ako imate dobru tehnologiju, nego ako imate konkuretan proizvod - i upravo tu je vidljiv nedostatak suradnje istraživačkog i poslovnog sektora, objašnjava Singer.

Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije, zato govori o projektu pametne specijalizacije na kojem se intenzivno radi. "Moramo biti realni sami sa sobom i znati u čemu smo to dobri. Znamo koje su to tehnologije u koje se u svijetu izdašno investira, a mi moramo i na našem Sveučilištu i u našem realnom sektoru pronaći dovoljno ovih, rekao bih, čak i pojedinaca, ne samo tvrtki, koji su spremni vući cijelu ovu priču", ističe Kružić.

Spas poduzetništva je u europskim sredstvima, rečeno je na konferenciji, ali prije toga moramo prepoznati koji su to sektori u kojima smo najbolji, te na taj način doći do novih radnih mjesta, a samim time i puno bolje poduzetničke klime.

(Ne)poduzetništvo u Hrvatskoj, pripremila Iva Črnjar Ivančan

Komentari