Što kažu znanstvenici - šteti li nam prelazak na ljetno računanje vremena?

Što kažu znanstvenici - šteti li nam prelazak na ljetno računanje vremena?

Foto: Pixsell

Ljetno računanje vremena počinje danas: u noći sa subote na nedjelju kazaljke sata pomaknut ćemo jedan sat unaprijed. Osim što će dani biti duži, za većinu vozila prestaje obveza vožnje s upaljenim svjetlima danju. No što kažu znanstvenici - šteti li nam prelazak na ljetno računanje vremena?

Podsjećamo da tijekom ljetnog računanja vremena na motornim vozilima danju ne moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla, a izuzetak su mopedi i motocikli, koji tijekom cijele godine moraju imati upaljena kratka svjetla. Isto tako, policija napominje da dolaskom ljepšeg vremena na prometnicama očekujemo sve više vozača bicikala, mopeda i motocikala. Stoga vozačima upozorenje – obratite veću pozornost i pazite na prednost u prometu.

Prelazak na ljetno računanje vremena, uobičajena praksa u Europi i Sjevernoj Americi, kratkoročno znači sat vremena kraći san, no dugoročno donosi dulje trajanje dana tijekom šest mjeseci od konca ožujka do konca listopada.

Međutim, znanstvena su istraživanja pokazala kako će pomicanje satova s 2 na 3 sata u nedjelju, 26. ožujka, vjerojatno rezultirati povećanjem broja srčanih i moždanih udara, izazvati rast broja automobilskih nesreća te smanjiti radnu učinkovitost. Pritom, neće rezultirati smanjenjem potrošnje električne energije, suprotno nekadašnjim vjerovanjima.

Taj model računanja vremena u zadnje vrijeme su napustile Turska i Rusija.

Znanstvenici tvrde kako čak i manji poremećaji ustaljenih obrazaca spavanja mogu imati značajne posljedice. "Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan učinak", istaknuo je Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Coloradu, čija je studija bolničkih podataka otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena. 

Bez obzira na protivnike, ljetno računanje vremena nesumnjivo ima i svoje dobre strane. Pokazalo se da se tada manje i rjeđe gleda televizija, a češće se boravi u prirodi i trči, hoda ili bavi sportom. Zbog duljeg dana ljudi mogu biti više biti na otvorenom i uživati u blagodatima svježeg zraka i sunčevih zraka. Također, mogli bi se i osjećati bolje nego inače jer će sunce sjati i u popodnevnim satima kada završava radno vrijeme, što će povećati razinu serotonina koji podiže raspoloženje.

Ljetno računanje vremena, koje ove godine traje do 29. listopada, usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu. Praksa se ustalila u većem dijelu Sjeverne Amerike i Europi, ali ne i u većini drugih zemalja svijeta.

Od 2007. godine SAD i Kanada počinju ljetno računanje vremena s drugom nedjeljom u ožujku, a završavaju s prvom nedjeljom u studenome.

No, studije su dosad uglavnom pokazale da promjena računanja vremena ne donosi i značajnije uštede električne energije. Ukidanje ljetnog računanja vremena, odnosno ukidanje povratka na zimsko računanje, u SAD-u je moguće jedino zakonodavnom odlukom američkog Kongresa. Savezne države nisu dužne prijeći na ljetno računanje vremena, ali su obavezne od studenoga do ožujka prakticirati standardno, zimsko računanje vremena. Zakonodavci u nekim saveznim državama već su pokušavali progurati zakone kako bi se ljetno računanje vremena posve ukinulo, no dosad je to uspjelo jedino Arizoni i Havajima.

Komentari