U sveučilišnim laboratorijima može se stvarati novac

U sveučilišnim laboratorijima može se stvarati novac U sveučilišnim laboratorijima može se stvarati novac
Foto: Boris Kanazir / Radio Rijeka Foto: Boris Kanazir / Radio Rijeka
Foto: Boris Kanazir / Radio Rijeka Foto: Boris Kanazir / Radio Rijeka
Foto: Boris Kanazir / Radio Rijeka Foto: Boris Kanazir / Radio Rijeka
Foto: Boris Kanazir / Radio Rijeka Foto: Boris Kanazir / Radio Rijeka

Foto: Boris Kanazir / Radio Rijeka

Znanstvenoistraživačke opreme koju ima Sveučilište u Rijeci ne bi se posramila nijedna svjetska ustanova. Laboratoriji triju sveučilišnih centara te Građevinskog fakulteta dobili su napredne strojeve vrijedne više od 180 milijuna kuna, od čega je 85 posto iz fondova Europske unije, a 15 posto iz državnoga proračuna.

Među zaista brojnom opremom ističu se vrhunski mikroskopi, 3D printer, superračunalo koje tek treba stići do kraja godine... Napredni uređaji za znanstvena istraživanja nalaze se u Centru za napredno računanje i modeliranje, Centru za visokopropusne tehnologije, Centru za mikro i nano znanosti i tehnologije Laboratorija za hidrotehniku Građevinskoga fakulteta.

Najskuplji pojedinačni dio kupljene opreme je superračunalo što bi u studenome trebalo doći u Centar za napredno računanje i modeliranje vrijedan više od 30 milijuna kuna. Gotovo je nemoguće nabrojati što će se sve njime moći: među ostalim, bilo koji objekt prebaciti iz prostora u digitalni oblik, a pokriva računalnu grafiku, meteorologiju, računalne financije, bioinformatiku... Gledajući ljestvicu 500 najnaprednijih računala, riječko bi sveučilište u ovom trenu, da je superračunalo već ovdje, bilo na 230. mjestu. Već se pregovara s mogućim korisnicima iz cijele Europe, navodi prorektor za informatizaciju Zlatan Car.

Nabavka opreme rezultat je uspješne prijave projekta razvoja istraživačke infrastrukture u Kampusu Sveučilišta u Rijeci fondovima Europske unije. Na tome se naporno radilo više godina, dokumentaciju je pripremalo oko 150 ljudi. Riječ je o jednome od najvećih ulaganja u znanstvenu tehnologiju ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Kako bi opravdalo dodjelu novca, Sveučilište mora ispuniti niz ciljeva navedenih u prijavi projekta. 

Uz otvaranje radnih mjesta i više znanstvenih radova, jedan od najvažnijih je povezivanje s gospodarstvom te korištenje nove opreme ne samo u znanstvenim istraživanjima, već i komercijalno. Upravo zato udruga Riječki val organizirala je tribinu na kojoj su djelatnici Sveučilišta riječkim poduzetnicima predstavili potencijal koji imaju. Zaista je ogroman i obje su strane prepoznale prednosti zajedničkoga mogućeg u budućnosti. 

Primjera uspješne suradnje sastavnica Sveučilišta u Rijeci i poduzetnika već ima. Tek jedan u nizu je Odjel za biotehnologiju, na kojem se naprednim tehnologijama utvrđuje zemljopisno porijeklo odnosno izvornost proizvoda: tu uslugu već dvije godine dobivaju proizvođači vina, maslinova ulja i pršuta s Kvarnera i iz Istre. S medicinskim ustanovama pripremaju programe vezane za razvoj zdravstvenoga turizma.

Na Odjelu za fiziku bave se mikro i nano česticama. Građevinski fakultet specijalizirao se za gradnju u kršu, a ima i 3D printer. Osim naprednih uređaja, imamo i intelektualni i društveni kapital, kaže rektor Pero Lučin: u Rijeci se okupljaju visokoobrazovani ljudi, a kultura i društvena klima povoljne su za njihovo djelovanje. To privlači nove ljude različitih struka - od inženjera do umjetnika, što stvara kreativni kapital, današnji temelj napretka.

Vjerojatno ni sami nismo svjesni što sve imamo i što sve možemo. Sada se samo trebaju posložiti svi djelići mozaika: Sveučilište pametno treba privlačiti poduzetnike, oni pak moraju prepoznati potencijale i osmisliti kvalitetne ideje. Na taj način ostvarit će se svi zacrtani ciljevi, a oprema vrijedna više od 180 milijuna kuna bit će opravdana, kako je i predviđeno, u sljedećih pet godina. Poslušajte što kažu riječki znanstvenici:

Potencijali Sveučilišta u Rijeci, pripremio Boris Kanazir

Komentari