Vujčić: Investicije su slabe u zemljama koje imaju slabe institucije

Vujčić: Investicije su slabe u zemljama koje imaju slabe institucije Vujčić: Investicije su slabe u zemljama koje imaju slabe institucije
Foto: Neva Funčić / HRT - Radio Rijeka Foto: Neva Funčić / HRT - Radio Rijeka

Foto: Neva Funčić / HRT - Radio Rijeka

Potrošački optimizam u Hrvatskoj je na povijesnom maksimumu, no iako se nastavljaju se pozitivna gospodarska kretanja , nužne su nam strukturne reforme i poboljšanje poslovnog okruženja, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji o hrvatskom novčanom tržištu u Opatiji.

Primjenu preporuka Europske komisije, s kojom zaostajemo, možemo poboljšati provedbom nacionalnog programa reformi, naglasio je na znastveno-stručnoj konferenciji Hrvatsko novčano tržište guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Vujćić je ocijenio da makroekenomski pokazatelju upućuju na nastavak pozitivnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu, ali da to nije dovoljno za dostizanje razine razvoja starih članica Europske unije. Kako bi se ostvarile više stope rasta s ciljem ubrzanja procesa konvergencije, nužno je provoditi strukturne reforme, na što ukazuju i međunarodni pokazatelji kvalitete upravljanja i poslovnog okruženja, rekao je naglasivši da Hrvatska ima prostora poboljšati primjenu specifičnih preporuka od strane Europske komisije provedbom nacionalnog programa reformi.

Vujčić smatra da poslovna klima u nas i dalje nije dovoljno dobra, da postoji puno prostora za poboljšanje kvalitete institucija i općenito poslovnog okruženja. Hrvatska zaostaje u primjeni specifičnih preporuka Europske komisije u odnosu na zemlje EU te je ostvarena puna provedba samo 7 posto preporuka. Vrlo je malo strukturnih reformi, a i one koje su se pokušale napraviti, vidjeli smo, lako se mogu demontirati - to su glavne rane hrvatskog gospodarstva, naglasio je guverner HNB-a.

Govoreći o okružju, Vujčić je naveo da rastu neizvjesnosti na međunarodnim financijskim tržištima te da je potkraj prošle godine bilo jasno da se pojačavaju negativni rizici. Stoga je, kaže, prognoza rasta za ovu godinu bila revidirana prema dolje, to je dovelo i do revidiranja rasta za Hrvatsku jer smo vrlo ovisni o tome što se događa u okolici. "Prema našim procjenama utjecaj ekstremnih šokova na hrvatski BDP je 60 posto, a kako su redvidirane stope rasta oko nas, tako smo i mi išli s 2,7 na 2,5", rekao je.

Vujčić je nastavio da su dominantni politički rizici jer su na višoj su razini nego za vrijeme velike financijske krize. Napomenuo je da, primjerice, puno ovisi o odnosima Kine i SAD-a, koji utječu i na nas. Smatra da je moguć pad rasta i porast inflacije te da je na to potrebno reagirati odgovarajućom monetarnom politikom.

Vujčić ističe da se u prvom tromjesečju 2019. u Hrvatskoj vide naznake nastavka gospodarskog rasta, nakon stagnacije u 2018. "Imamo snažan rast industrijske proizvodnje, nastavak rasta izvoza, snažan rast osobne potrošnje i izuzetno brz rast građevinarstva", naveo je dodavši da je teško reći kako će rizici utjecati na gospodarsku situaciju.

Nadalje, potrošački optimizam u nas je i dalje na povijesnom maksimunu. Nastavlja se rast prometa od trgovine na malo i intenziviranje građevinske djelatnosti. Lanjski proračun imao je dosta snažan rast javnih investicija, što je bilo očekivano radi EU fondova. Nastavljaju se i povoljna kretanja na tržištu rada, ali je poslodavcima sve teže naći radnu snagu, no, problemi u tom smislu će se nastaviti.

Inflacija za sada ostaje pod kontrolom, na oko 1 do 1,1 posto, što je rezultat smanjenja godišnjeg rasta energije i hrane. Izvoz u prvom kvartalu raste dosta snažno, prati ga i snažan rast uvoza, a mijenja se struktura rasta, jer je ranije izvoz bio glavni pokretač rasta, a sada glavni nositelj rasta postaje potrošnja, što predstavlja i povećanje uvoza, naveo je.

Vujčić očekuje potpuno smanjenje viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance te da ćemo i dalje imati značajne aprecijacijske pritiske. Tečajni pristici, koji traju od kada smo u suficitu, nastavljaju se, a nastavlja se i trend smanjenja inozemne zaduženosti, iako primjetno slabijim intenzitetom.

Vujćić naglašava da HNB provodi ekspanzivnu monetarnu politiku i održava iznimno visoku likvidnost domaćeg financijskog tržišta. Razina međunarodnih pričuva je visoka i to je garancija stabilnosti ulaska u EU zonu. Nastavlja se trend povoljnih uvjeta financiranja, a plasmani poduzećima i stanovništvu nastavljaju rasti. Pokretač kreditiranja kod poduzeća je turizam, a stanovništva gotovinski nenamjenski krediti.

"Unatoč aktivaciji brodograđevnih jamstava, koji su ustvari stari gubici, i u 2018. je ostvaren suficit opće države", rekao je dodavši da u slučaju usporavanja postoji značajni fiskalni prostor, koji će trebati koristiti u slučaju recesije. Rizici povezani sa sektorom države se smanjuju, a ostaju problemi kao što su smanjenje broja stanovnika i starenje stanovništva, a s tim u vezi i nedostatka radne snage.

Vujčić naglašava da je visok udjel javnog duga povezan i s visokom razinom izloženosti banaka prema državi, dodavši da je dio javnog duga i posljedica drugog mirovinskog stupa. Otpornost hrvatskog bankovnog sustava je i dalje na razmjerno visokoj razini, a izloženost banaka rizicima nastavlja se smanjivati uz očuvanje visokih razina zaštitnih slojeva kapitala i likvidnosti.

Po riječima guvernera, koncentracija bankovnog sustava se znatno povećala spajanjem dvije sistemski važne banke, a daljnje povećanje koncentracije ne bi bilo dobro. Govoreći o tome kako ubrzati proces realne konvergencije u Hrvatskoj, rekao je da je naša realna konvergencija kroz EU sporija nego u usporedivim zemljama. Za brži rast produktivnosti su ključne investicije, to nam je potrebno ako se želimo približiti drugim zemljama u EU.

Ministar državne imovine i izaslanik predsjednice RH Goran Marić rekao je, govoreći o putu Hrvatske prema monetarnoj uniji, da je Hrvatska ostvarila povijesne težnje, utemeljila i oslobodila svoju državu, ostvarila ravnopravo članstvo u NATO-u i EU te da je valuta jedan od važnih aspekata ujednjavanja. Hrvatska tom procesu mora spremno odgovoriti, mora provesti sve pripreme, monetarne, političke i ostale te osposobiti javnost za razumieivanje promjene bez straha i nesigurnosti, kazao je.

Tema drugog dana konferencije bit će Bolja Hrvatska, uvodno će govoriti ministar financija Zdravko Marić. Poslušajte što je rekao guverner Vujčić:

Vujčić na konferenciji o hrvatskom novčanom tržištu, pripremila Neva Funčić

Komentari