Da se mene pita: Prebjezi, preletači ili...?

Da se mene pita: Prebjezi, preletači ili...?

(foto: Patrik Maček/PIXSELL)

Što je politička korupcija, a što politička trgovina ? Bez obzira na to kako su i za koga građani glasovali na posljednjim parlamentarnim izborima, stranačka se struktura hrvatskog Sabora izmijenila, bez utjecaja birača. Nemoralno, ali još uvijek zakonito! S obzirom na sve učestaliju pojavu takozvanih političkih "prebjega" ( od čega bježe?) ili "preletača", pojavila se inicijativa za zakonsko reguliranje toga problema. Jeste li za to da se zakonom zabrani prelazak iz stranke u stranku ljudi koji već imaju osvojene zastupničke mandate?

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković , na žalost je nedavno odbacio mogućnost skorih izmjena izbornog zakonodavstva koji bi za cilj imao suzbijanja prelaska zastupnika drugim političkim opcijama dodavši da je za takve izmjene potreban široki konsenzus političkih stranaka i društva u cjelini. Za političke stranke baš nismo sigurni, a što je s "društvom u cjelini"? Tko je sve to društvo u cjelini? Svi ostali, osim političara?

Neotuđivost saborskog mandata koji zastupniku ostaje i kada prijeđe drugoj političkoj opciji aktualiziralo je jačanje saborskog kluba Milana Bandića čija je stranka na parlamentarnim izborima osvojila jedan mandat, a do neki dan je imala 13 zastupnika, a sad opet vjerojatno 12.

Neki su političari iz nekog razloga odlučili promijenili dresove momčadi za koju su igrali, odnosno napustiti stranke na čijim su listama osvojili mandate. Neki su od njih postali neovisni, neki su prešli na stranu bivših političkih protivnika ili da bi osnovali svoje stranke odnosno ušli u neku novoosnovanu stranku.

Političkim disidentom (otpadnikom) se smatraju samo oni koji se odvoje od dotadašnji istomišljenika, što može biti moralan čin, za razliku od preleta u neku drugu stranku, koji je u suštini nemoralan čin. Većina preletača svoje prelijetanje pokušava opravdati brigom za opće dobro ili nekim načelnim neslganjem s ostalim članovima svoje stranke, a pri tom zaboravljaju da su, bez obzira na broj preferencijalnih glasova, mandat osvojili na listi neke određene stranke. Teško je takve ljude zvati prebjezima jer prebjeg bježi od opasnosti, a oni su prebjegli u suprotan tabor, najčešće da bi ostvarili neku osobnu korist, pa je stoga takav čin prije svega - nemoralan.

Definicija korupcije je iskorištavanje javnih ovlasti u privatne svrhe, kako je politika javna djelatnost, čovjek koji se bavi politikom zna da, ako dobije određenu ponudu iz suprotnog tabora, može materijalizirati svoj prelazak u drugu stranku ili blok. U 99 posto slučajeva ti su prijelazi honorirani s određenim financijskim iznosima, zapošljavanjima ili nekim drugim nagradama koje se nude konvertit. Možda i ne bi tako teško bilo dokazati političku korupciju kad bi sve hrvatske institucije radile svoj posao. U Hrvatskoj samo u politici i pravosuđu ne postoje odgovornost za učinjene propuste ili zlonamjerne aktivnosti. Što bi trebalo učiniti da se to promijeni? Može li se nekim zakonom regulirati odgovornost političara i pravosudnih dužnosnika.  Što se dogodi sucu koji donese pogrešnu presudu ili političaru koji vam pred izbore iznese lažna obećanja, a nakon toga jednom ili – koliko mu puta treba - promijeni stranku, a da za to ne bude kažnjen. U  cijelom tom nemoralnom spletu, stranke iz kojih političari odlaze, optužuju one druge stranke koje ih primaju,a  pri tom ne uređuju međusobne odnose radi kojih im se članstvo osipa, a uglavnom  se bave sami sobom, a ne brigom za one koji su ih izbrali. Ima li tome kraja i kako?

Ako takva praksa ne bude prekinuta, odnosno ako se ne donese zakon prema kojem stranke ne smiju prihvaćati kandidate drugih stranaka koji dolaze s već osvojenim poslaničkim mandatima, možemo očekivati još veći gubitak povjerenja biračkog tijela i apatiju, te izbornu apstinenciju.

Zbog nekih prelazaka u Bandićev klub i Uskok provodi izvide, no resorni ministar kaže da se za sada ne razmatra o izmjenama izbornog zakonodavstva. Smatra da je velik broj političkih prelazaka u klub Milana Bandića posljedica slabosti stranaka iz kojih ti zastupnici dolaze,te da se oko toga trebaju zabrinuti same stranke. Trebamo li brinuti i mi? Kako možemo znati kome dajemo povjerenje odnosno glas na izborima?

U aktualnom sazivu Sabora, koji je konstituiran 2016., do sada je dvadesetak zastupnika promijenilo stranku ili prešlo u tzv. nezavisne. Većina se slaže da se to događa zbog krize parlamentarnih stranaka. Građani sve više pokazuju sklonost svojevrsnim pokretima i fluidnim skupinama koje nisu klasična stranka. Ili pojdnicima? Sveprisutna je etička izokrenutost svijeta i u politici dobro poznat sustav plijena odnosno dobivanja nagrade za vjerno služenje organizaciji. Rijetki su političari koji si mogu dopustiti da žive samo za politiku , umjesto većine koja živi "od politike", odnosno im je politika izvor prihoda.

Uočavate li razliku između političke trgovine i političke korupcije? Pokušaj podmićivanja izabranih predstavnika, koji trguju svojim mandatima , do sad je uspjela dokazati samo HDZ-ova vijećnica Grada Vukovara  Marija Budimir koja je 2013. snimala bivšeg gradonačelnika Željka Szabu kad je njoj i vijećniku Radivoju Đuriću, ponudio mito, odnosno novac i položaj tj. zaposlenja za članove obitelji, kako bi u gradskom vijeću podržali  SDP prilikom konstituiranja vijeća. Szabo je osuđen na 8 + 8 mjeseci zatvora , a taj je slučaj presedan u raširenoj, ali kažu - teško dokazivoj kupovini zastupnika i vijećnika. Je li stvarno  baš tako teško?

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Političari svoj nemoral i svoju osobnu pojedinačnu odgovornost za promašaje i nepravde pokušavaju opravdavati općim stanjem u društvu u cjelini, ne smo u Hrvatskoj, nego i u svijetu, a to nije opravdanje. Prema njima ispada da smo svi krivi, da je kriva država i lokalna samouprava, samo ne oni.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Koliko puta pomislimo: Da se mene pita, to bi sve bilo drugačije! I zato vas pitamo, svakog tjedna o nekoj drugoj gorućoj političkoj, društvenoj ili kulturološkoj temi, upravo to: Što biste vi s time učinili da vas se pita? Četvrtkom u 13:15 s Leom Domijan Fišter, telefonom ili na Facebooku.

O emisiji Da se mene pita

Kontakt-emisija u kojoj Lea Domijan Fišter upravo vas pita što biste učinili s nekim aktualnim pitanjem da se baš vas pita! Koliko puta pomislimo: Da se mene pita, to bi sve bilo drugačije... I zato vas pitamo!

Pročitaj više

Komentari

Da se mene pita
Da se mene pita

HRT – Radio Rijeka — Društvo, kontakt

Kontakt-emisija u kojoj Lea Domijan Fišter upravo vas pita što biste učinili s nekim aktualnim pitanjem da se baš vas pita! Koliko puta pomislimo: Da se mene pita, to bi sve bilo drugačije... I zato vas pitamo!

Sljedeća emitiranja

Četvrtak, 18.07.2019. 13:15 - 13:45

Četvrtak, 25.07.2019. 13:15 - 13:45

Poslušajte

Da se mene pita: Golotinja
Četvrtak, 27.06.2019 13:15

Da se mene pita: Vaš kandidat
Četvrtak, 20.06.2019 13:15

Crna statistika u prometu
Četvrtak, 13.06.2019 13:15

Europski izbori
Četvrtak, 30.05.2019 13:15