Zdravljak: Kako sačuvati psihičko zdravlje?

Zdravljak: Kako sačuvati psihičko zdravlje?

Foto: Pixabay

Kako u ovim ludim vremenima ostati „normalan“, odnosno kako sačuvati mentalno zdravlje? Odgovore na milijun pitanja o tome problemu potražit ćemo u jesenskom serijalu „Zdravljaka“ uz stručnu pomoć psihijatrice iz riječkog KBC-a dr. Vjere Matković Ferreri.

Psihijatrija je grana medicine koja je najudaljenija od "tjelesne" medicine jer se bavi psihičkim smetnjama koje su nekako efemerne, neuhvatljive, i romantičari bi rekli da se bavi dušom. No, napretkom tehnologije i znanosti, psihijatrija postaje sve bliža "tjelesnoj" medicini. Danas, primjerice, pomoću funkcionalne magnetske rezonancije možemo doslovce vidjeti misli, odnosno promatrati promjenu aktivacije moždane kore prilikom, primjerice, čitanja, slušanja glazbe, učenja…

Možda najjači i najočitiji dokaz povezanosti psihijatrije s tijelom je učinkovitost lijekova. Psihički poremećaji u osnovi su poremećaji funkcije mozga, odnosno uma – a um je proizvod funkcioniranja mozga. Za razliku od neurologije, koja se bavi poremećajem motoričkih i osjetilnih funkcija, psihijatrija se bavi poremećajima funkcioniranja mozga koji rezultiraju poremećajima ponašanja i poremećaja emocija i njihove regulacije.

Psihičkim životom i zdravljem čovjeka bave se psihijatri, psiholozi i psihoterapeuti. Svim je tim nazivima u korijenu grčka riječ psiha, što u prijevodu znači duša – dakle, slično se zovu, često rade zajedno i imaju zajednički cilj. Međutim, ima i velikih međusobnih razlika. Psihijatri su liječnici, koji nakon završenog studija medicine odlaze na specijalistički staž u trajanju od pet godina i polažu ispit, što ih čini autoriziranima za postavljanje psihijatrijskih dijagnoza i jedini od te tri profesije smiju prepisivati lijekove. Psiholozi istražuju ljudsko ponašanje i bave se dijelom psihijatrijske dijagnostike, pri čemu koriste psihološke testove, a postoje klinički, sportski, industrijski i drugi psiholozi. Obje se te profesije mogu baviti psihoterapijom, kao i drugi humanistički stručnjaci koji završe neku od psihoterapijskih škola, koje u pravilu traju četiri godine. Od brojnih vrsta psihoterapija, kod nas su najpoznatije psihoanalitička te kognitivno-bihevioralna terapija i geštalt-psihoterapija. U osnovi svake psihoterapije je liječenje komunikacijom i ljudskim kontaktom.

Mozak je sofisticirani organ za preživljavanje koji kod ljudi zauzima svega dva posto ukupne tjelesne težine (u prosjeku teži 1400 grama), ali troši 20 posto kisika. Izuzetno je složen, sastavljen od stotinu milijardi živčanih stanica, od kojih je svaka povezana sinapsama – a u uzorku mozga veličine zrna pijeska nalazi se čak stotinu tisuća sinapsi.

Jedna od najvažnijih odlika ljudskog mozga jest njegova plastičnost, odnosno mogućnost remodeliranja, a time i učenja, pamćenja, stjecanja iskustva i našeg razvoja kao ljudskih bića. Nema dovoljno gena koji bi kodirali takvu razinu složenosti, pa je samim time i istraživanje mozga, kao i poremećaja njegova funkcioniranja, izuzetno složeno. Emerson Pugh je tako rekao: "Da je ljudski mozak toliko jednostavan da bismo ga mogli razumjeti, bili bismo prejednostavni da bismo ga razumjeli."

Obzirom da je većina psihičkih poremećaja nepoznate etiologije, odnosno uzroka nastanka, psihijatrijske se dijagnoze postavljaju po kriterijima opisa simptoma, a osobiti je naglasak na tome da simptomi oštećuju funkcioniranje – jer upravo je poremećaj funkcioniranja ono što je u srži svakog psihičkog poremećaja. Dijagnoze se postavljaju u skladu s dvije trenutno važeće klasifikacije – europskom MKB-10 i američkom DSM V, a svaka ima prednosti i mana.

Psihički bolesnici od pamtivijeka su stigmatizirani. No, ne treba zaboraviti da su bolesne osobe općenito oduvijek stigmatizirane i / ili protjerivane iz društva - sjetimo se gubavaca, ili epileptičara, koje su smatrali "opsjednutima", pa već i sam naziv epileptički napadaj sugerira takvo što.

Sve do pronalaženja učinkovitih metoda liječenja, psihički bolesnici bili su azilirani, odnosno smještani u tzv. ludnice, izdvojene objekte izvan naselja i društva. Čak su i danas često korišteni pogrdni nazivi kao što su idiot, debil ili luđak zapravo psihijatrijske dijagnoze koje su iz moderne prakse izbačene zbog političke korektnosti i danas za te dijagnostičke kategorije imamo drugačija imena.

Povijesno gledano, postoje brojni primjeri nehumanog korištenja medicine kao cjeline (primjerice eugenika), a i psihijatrijska je praksa ponekad korištena u mračne svrhe - uz pomoć psihijatara se, primjerice, progonilo političke neistomišljenike, što je 70-ih godina rezultiralo cijelim jednim pokretom, tzv. antipsihijatrijom.

Stigma koja prati psihičke poremećaje i predrasude koji ljudi imaju o psihijatriji remete mogućnosti kojima psihijatri, psiholozi i psihoterapeuti mogu pomoći. Predrasude i stigme mogu se suzbiti samo informiranošću, odnosno edukacijom i znanjem – a to i jest svrha ove emisije.

----------------------

Dr. Vjera Matković Ferreri, specijalistica psihijatrije i specijalizantica na Odjelu neurologije Kliničkoga bolničkog centra Rijeka

----------------------

U sljedećoj emisiji bavit ćemo se velikim problemom koji je u snažnom porastu, pogotovo među starijima, ali zahvaća i sve mlađe ljude – riječ je o raznim  vrstama demencije, bolesti koja ljude rastače u samoj srži bića i odnosi u nepovrat sve ono što čovjek zna, sve čega se sjeća… 

Zdravljak: Kako sačuvati psihičko zdravlje?

O emisiji Zdravljak

Nakon proljetne serije emisija o prevenciji tjelesnog zdravlja, koju smo radili u suradnji s dr. Tonijem Valkovićem, jesensko izdanje "Zdravljaka" posvećujemo mentalnom zdravlju, uz pomoć dr. Vjere Matković Ferreri, psihijatrice iz KBC-a Rijeka. Emisiju uređuje i vodi Tajana Petrović Čemeljić.

Pročitaj više

Komentari

Zdravljak
Zdravljak

HRT – Radio Rijeka — Obrazovanje, znanost

Nakon proljetne serije emisija o prevenciji tjelesnog zdravlja, koju smo radili u suradnji s dr. Tonijem Valkovićem, jesensko izdanje "Zdravljaka" posvećujemo mentalnom zdravlju, uz pomoć dr. Vjere Matković Ferreri, psihijatrice iz KBC-a Rijeka. Emisiju uređuje i vodi Tajana Petrović Čemeljić.

Sljedeća emitiranja

Četvrtak, 20.12.2018. 18:05 - 18:30

Četvrtak, 27.12.2018. 18:05 - 18:30