Etnologinja Lidija Nikočević: Urbani karneval nije manje autentičan

Mesopust i karneval su dobra terapija protiv zimskih neraspoloženja i mamurluka, a u Klasi optimist o mesopustu i karnevalu razgovarali smo s etnologinjom dr. sc. Lidijom Nikočević.

Počeci tih običaja locirani su u osvit civilizacije, tumači dr. Lidija Nikočević. Već na pećinskim slikama postoje prikazi ljudi koji su stavljanjem maski pokušavali ovladati duhom životinja i tako ih lakše uloviti. 

Tradicije rimskog carstva su nešto mlađe, a u ritualima saturnalija i Dionizijeva kulta lako je prepoznati elemente koje vidimo i u mesopusnim običajima naših krajeva. U to davno vrijeme su različitim postupcima nastojali olakšati prijelaz iz jednog stanja u drugo, a kod nas se radi o ritualima vezanima uz prijelaz zime u proljeće kada treba zaštititi biljke, stoku i ljude i potaknuti novi rast.

 

Stavljanjem maske štitimo sebe, ističe Nikočević, dodajući da se u ritualu maska stavljala da bi se približilo onostranom ili precima, a kako je to opasno i izlažemo se opasnom zadatku, onda maska štiti naše izloženo "ja". 

Maskiranje je rašireno po svijetu, postoji u različitim kulturnim kontekstima, a posvuda u Europi nalazimo mesopustu srodne oblike, na području nekadašnjeg Rimskog carstva. Crkva je te rituale spretno ukolopila u vrijeme između dva vrlo kršćanski nabijena ambijenta, Božića i Uskrsa. 

Karneval se počeo razvijati u urbanim područjima, u gradovima gdje je imao specifičnu funkciju. Umjesto odnosa čovjeka i prirode, u urbanom okruženju važan je odnos čovjek-čovjek, važna je društvena kritika i mogućnost da mali čovjek iskaže kritiku bez direktnih kazni. "Ne bih se složila da je urbani karneval sekundaran ili manje autentičan", kaže dr. Nikočević.

U čitavom zimskom periodu bilo je vrijeme ophoda pod maskama po cijeloj Europi. Posebno zvona i zvončara koji u svemu imaju posebnu ulogu. Zvončari i danas imaju ulogu otjerati ostatke zime. Osim u našim krajevima, snažna je zvončarska scena u Bugarskoj, ali ima ih od Sardinije, preko Mađarske do alpskih skupina i svaka se posebno razvijala.

Postoje velike razlike u poimanju lokalne zajednice prema tradiciji, to je vječna diskusija, a etnolozi drže tradiciju procesom nastajanja i nestajanja. Kontinuitet potvrđujemo kada neka manifestacija prijeđe s generacije na generaciju, a to je obično izazovan trenutak. 

"Suvremeni etnolozi nisu rigidni kao nekadašnji, kultura je dinamičan proces pa je kao takvu treba i vrednovati, a mi ne želimo biti etno policija", tumači dr. Nikočević. 

 

Kakve veze sv. Anton i zvono s kojim se prikazuje, ima veze s mesopustom, poslušajte u emisiji Klasa optimist: