Hrvatski radio

Radio Rijeka

15:10 / 13.12.2017.

Autor: Tajana Petrović Čemeljić

"Crne krabulje" u MMSU i Tomo Savić-Gecan u praznom Malom salonu

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Migracije kao eksces i prekoračenje granica, pravila, normi, propisa - tema je drugog izdanja europskog projekta Risk Change, čiji je partner riječki MMSU. Na izložbi „Crne krabulje" predstavit će se 12 umjetnika iz Hrvatske i inozemstva, a priređena je i samostalna izložba Tome Savić-Gecana.

U novome muzejskom prostoru u Benčiću, na izložbi "Crne krabulje", sudjeluju umjetnici koji su se odazvali na javni poziv Muzeja i čije je radove odabrao stručni žiri. Izložba se ne bavi statistikama i dokumentacijom o ogromnim razmjerima migracija u današnjem svijetu, već izloženi radovi istražuju psihološke aspekte i stanja koja u čovjeku izaziva prisilna izmještenost. 

Kontrola mobilnosti i svladavanje granica preokupacije su videoinstalacije Ane Sladetić, dok video "Sweet Dreams Are Made of This" autora Carlosa Airesa prikazuje metaforični ples tanga dvojice zakrabuljenih pripadnika španjolske specijalne policije. Videoinstalacija "Rio de Janeiro, Illegal City", čiji je autor Rafuck, suočava nas s prizorima otvorenja Olimpijade i Svjetskoga nogometnog prvenstva nasuprot progonima siromašnih stanovnika grada. Dokumentarac Marianne Christofides "Nedjelje u Nikoziji" prati radne migrantice na njihovim nedjeljnim druženjima. Prizore iz migrantskoga kampa te dezorijentiranost i beznađe ljudi na putu u nepoznato prikazuje videoinstalacija "Limb" Laurenta Van Lanckera. Instalacija Roosa van Haaftena, sastavljena od odbačenih materijala, pod svjetlom reflektora postaje poput distopijskih krajolika. Fotografska serija Davora Sanvincentija "Granice" motivom planina istražuje odnos pokretljivosti i zapreka.

Obličje doma tako je u instalaciji "Highlife" Cristiana Bertija i Cana Sungua predstavljeno kartonskim zidovima unutar kojih se vrte nigerijski filmovi s videokazeta. "Scene iz nigerijskih filmova prikazuju luksuzne interijere u kojima ljudi raskošno žive. Nigerija ima jaku kinematografiju i svake godine proizvedu stotine filmova. Ovi su napravljeni između 2004. i 2006. godine i potječu iz napuštene nigerijske videoteke u Torinu", tumači Cristiano Berti. "Filmovi iz domovine simbol su doma brojnim nigerijskim migrantima, a zanimljivo je i to da su namijenjeni prvenstveno gledanju kod kuće, jer u Nigeriji se filmovi ne gledaju u kinima. Stoga su filmovi jedna od važnih prepoznatljivosti nigerijske dijaspore", kaže Berti.

Nizozemski umjetnik Elejan van der Velde tematizira pojam prostora i vremena uz pomoć asfalta i sata. Instalacija "Bez naslova (Crna materija)" prikazuje iscrpljivanje vremena, kaže umjetnik, naglašavajući da je riječ o vrlo apstraktnom radu. "Komadi ceste polako trunu i lome se, a uz njih je crni sat na kojem se jedva mogu vidjeti kazaljke - tako da se djelovanje vremena više vidi na asfaltu nego na satu kao mjeraču vremena", tumači van der Velde. "Asfalt i vrijeme jesu povezani s migracijama i migrantima, ali u svome se radu ne bavim dokumentarnošću, već na apstraktnoj razini propitujem esencijalna pitanja kao što je vrijeme. Puštam ljudima da sami stvore zaključke na temelju mojih radova, i uvijek mi je vrlo zanimljivo kako ih interpretiraju", zaključuje van der Velde.

"Htjeli smo napraviti međunarodnu grupu, uglavnom sa suvremenim, recentnim produkcijama”, ističe kustosica izložbe Ksenija Orelj. “ Hjeli smo naglasiti i to da su migracije svevremenski, općevažeći fenomen, tako da ćemo na izložbi prikazati i filmske radove Miroslava Mikuljana iz 1970. godine, kao i radove Aleksandra Grbina koji je vrlo dugo posvećen fenomenu kartografija, prijelaza teritorija, savladavanja granica, suočavanja s tom upitnošću koje nacionalni ili državni teritorij nude u smislu svakodnevnoga života i ograničenja nad njime.” 

Izložbu prati i filmski program u Art-kinu Croatia, gdje će biti prikazivani domaći filmovi o migracijama u izboru Diane Nenadić. Do 22. veljače, do kada traje izložba, bit će upriličeni susreti s autorima i teoretičarima, kao i stručna vodstva i edukacije u suradnji sa školama, posebice Plesnim ansamblom Osnovne škole za klasični i suvremeni ples pri OŠ Vežica. Otvorenje je u četvrtak 14. prosinca u 19 sati u MMSU.

Obje su izložbe dio projekta Risk Change, čije je prvo izdanje bilo prije godinu dana. Europski projekt koji okuplja deset europskih kulturnih institucija koje se bave problemom migracija u današnjem društvu. Projekt i izložbe dio su programske linije Kuhinja - Centar za kreativne migracije unutar programa Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture.

Tomo Savić-Gecan u praznome Malom salonu

Nevidljivo, odsutno i praznina - glavne su teme hrvatskoga konceptualnog umjetnika srednje generacije Tome Savić-Gecana, koji će se po prvi puta samostalno predstaviti riječkoj publici. Dočekat će ih prazan, svježe oličeni Mali salon, premazan bojom u kojoj je umiješan stakleni prah od smrvljenih čaša, koje su pak pretopljene iz prozorskoga stakla galerije Établissement d'en face u Bruxellesu, kao dio tamošnjega performansa izvedenog 2005. godine. U tim je čašama tada posluživano piće na otvorenju, a već su korištene i 2015. godine, kada ih je smrvljene umiješao u boju kojom je premazana antverpenska galerija (On)begane Gronda.

Takva gesta Gecana potvrđuje kao autora koji aktualizira pitanje legitimiteta umjetnosti, kaže kustosica izložbe Sabina Salamon, ostavljajući publiku izgubljenu u praznini izložbenoga prostora. "Kad uđete u prostor, bit ćete sigurno začuđeni, zbunjeni, jer ništa nećete ni vidjeti niti shvatiti. U Malom salonu bit će prazan prostor, a popratna brošura imat će vrlo šture upute", kaže Salamon. "Neki su radovi kojima se on do sada bavio bili doslovno takvi da nije bilo izložbe, već ste mogli nazvati broj telefona na koji vam se javljala sekretarica sa snimkama interpretacija njegovog rada od strane kustosa. I tako je on ekscesan u tom svom asketskom neprikazivanju ničeg", naglašava Salamon, a potvrđuje i sam umjetnik, koji je na našu molbu za razgovorom ostao dosljedan stavu da nikada sam ne govori o svojim djelima. 

Otvorenje je u petak 15. prosinca u 19 sati u Malom salonu, gdje ostaje do 13. siječnja. Poslušajte što o izložbama kažu kustosice Ksenija Orelj i Sabina Salamon:

 

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.