Hrvatski radio

Radio Rijeka

"Dragi autore": zašto svjetski klasici ne bi prošli kod današnjih izdavača?

10.03.2021.

11:34

Autor: Tajana Petrović Čemeljić

"Dragi autore": zašto svjetski klasici ne bi prošli kod današnjih izdavača?

"Dragi autore": zašto svjetski klasici ne bi prošli kod današnjih izdavača?

Foto: - / -

Kad bi Miguel de Cervantes danas napisao "Don Quijotea", pretpostavljamo da bi s potencijalnim izdavačem bilo nekoliko problema: prvo, možda je to sve malčice predugačko, a drugo - vjetrenjače? U Španjolskoj? Svi znamo gdje su vjetrenjače. U Nizozemskoj. Ali, to je premaleno tržište...

Tako bi nekako danas vjerojatno bio odbijen jedan od prvih i najslavnijih romana u povijesti. Ali ima toga još - zapravo, postoji cijela jedna knjiga o tome kako bi slavna književna djela prošla na današnjem tržištu. 

Zamislite da se najpoznatiji pisci poput Homera, Shakespearea, Dostojevskog ili Prousta moraju nositi s današnjom izdavačkom industrijom, s njezinim marketinškim zahtjevima ili političkom korektnosti? Upravo je to učinio talijanski novinar i književnik Riccardo Bozzi i napisao neveliku, ali silno zabavnu knjigu "Dragi autore - ili kako odbiti remek-djelo", čije je hrvatsko izdanje objavilo Znanje.

Pa, recimo, Beckettu njegov današnji nesuđeni (srećom!) urednik kaže kako se Godot na kraju ipak mora pojaviti ako želi izbjeći fijasko. Ili Flauberta za "Gospođu Bovary" urednik pita - aaaaaa, gdje je seks? Pa knjiga je o preljubu, ne..? Očekivali smo nešto kao "Pedeset nijansi sive"..!

"Sreća da su sva ta djela već objavljena jer tko zna kako bi danas prošla", kroz smijeh kaže prevoditeljica Maja Klarić, koja priznaje da je itekako uživala u prevođenju ove knjige: i kao čitateljica, i kao magistra komparativne književnosti, i kao prevoditeljica. Iako, ova treća uloga je bila najzahtjevnija.

"Humor je zahtjevan za prevođenje", kaže Maja Klarić. "Treba dobro poznavati te neke paralele koje moramo povući i zadržati, opet biti i nekako poznati našem čitateljstvu, onome što je nama u Hrvatskoj smiješno, a Riccardu Bozziju je sasvim drugačije u njegovom jeziku. Tako da je to bio ogroman izazov za mene, ali i ogroman užitak, umirala sam od smijeha", tumači prevoditeljica.

A našlo se tu odbijenica veličinama poput Homera ("Bliski istok je potrošena tema"), Jonathana Swifta ("Već smo vas prijavili!") ili Tolstoja ("A da zamislite Hollywood umjesto Borodina?"), dok je Dostojevskom urednik pristojno objasnio pravila whudunit žanra: kakvog smisla ima da počinitelja saznamo već pri početku..?

"Vidi se da Bozzi sve te pisce jako dobro poznaje, da je sva ta djela dobro iščitao, jer tek kad nešto tako dobro poznajete i znate kontekst, onda to možete preokrenuti, tome se nasmijati, parafrazirati i od toga napraviti vic", kaže Klarić.

U knjizi je i puno referenci na popularnu kulturu, kao kad Homeru pohvale odabir pseudonima "u čast Simpsonima" ili kad odbiju Stevensonov "Otok s blagom" jer su temu gusara već "izmuzli Jack Sparrow i njegova ekipa". Majini favoriti su odbijenica Shakespeareova "Othella" jer "opet ti o manjinama, Will, rekli smo ti da se toga kloniš" i elegična odbijenica Proustove sage o izgubljenom vremenu, u kojoj urednik to djelo proglašava "revolucionarnim sredstvom za uspavljivanje".

Tko zna kako bi izgledala jedna ovakva knjiga o hrvatskim klasicima? Imaginarni urednik ovdje odbija "Smrt u Veneciji" Thomasa Manna zgrožen time što je to novela, jer "kome ćeš to prodati..?", pa mi odmah na pamet pada naš Krleža i njegov omiljeni žanr ili pak Šenoa kojem govore kako bi Branka ili Dora morale biti više buntovne i samosvjesne… Možda jedino Zagorka ne bi imala problema s današnjim izdavačima?

"Moguće je da bi ta njezina kombinacija novinarstva i književnosti, ta uzbudljiva literatura, našla svoju publiku, a opet, tko zna, možda bi joj rekli da se okani te rodoljubne tematike, da bude multikulturalnija, jer mi smo sad u Europskoj uniji... Možda bi joj rekli da je previše feministička, da otvori Instagram profil i malo se opusti...", nagađa naša gošća kroz smijeh.

Nevelika knjižica u tvrdom uvezu opremljena je i duhovitim ilustracijama dvoje vrhunskih talijanskih crtača: ilustratorice Pije Valentinis i strip-crtača Giancarla Ascarija, poznatog i kao Elfo. Uglavnom, kad god vam ne ide u životu, uzmite ovu knjigu i fino se nasmijte potencijalnim neuspjesima velikih književnih uspješnica.

Evo recimo meni neodoljiva odbijenica Nostradamusu: "Ako možete predvidjeti budućnost, zašto ste nam uopće slali svoju knjigu?" Poslušajte razgovor s prevoditeljicom Majom Klarić:

"Dragi autore" ili kako svjetski klasici ne bi prošli kod današnjih izdavača, pripremila Tajana Petrović Čemeljić

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.