Hrvatski radio

Radio Rijeka

Finalisti Nagrade Putar u Malom salonu: pogledajte radove najboljih!

13.06.2019.

10:55

Autor: Tajana Petrović Čemeljić

Trešnje su dio instalacije Oda radosti autorice Sabine Mikelić (Foto: HRT - Radio Rijeka)

Trešnje su dio instalacije Oda radosti autorice Sabine Mikelić (Foto: HRT - Radio Rijeka)

Foto: - / -

Nagrada Putar najveće je priznanje mladim likovnim umjetnicima u Hrvatskoj i omogućuje im vidljivost na likovnoj sceni. Dodjeljuje je zagrebački Institut za suvremenu umjetnost, a već četiri godine to čini u Malom salonu u Rijeci, gdje su izloženi radovi umjetnika koji su ušli u finalni, uži izbor.

Nazvana po likovnom kritičaru Radoslavu Putaru, nagrada je ove godine postala punoljetna - sad ih je već dodijeljeno punih 18. Ove se godine na natječaj prijavilo četrdesetak umjetnika mlađih od 40 godina, a žiri je u završnicu izabrao četvero autora: Sabinu Mikelić iz Raba, Tina Dožića iz Rijeke te Božidara Katića i Predraga Pavića iz Zagreba. Novi je "putarovac", kao što smo već javljali, Predrag Pavić i njegov rad "Instalacija za zimu".

Radoslav Putar (Varaždin 1929. - Zagreb 1994.) bio je istaknuti povjesničar umjetnosti, kritičar i kustos, koji je svojim radom bitno usmjerio hrvatsku kulturnu scenu prema suvremenom likovnom jezikom. Njegov je rad ključni segment suvremene hrvatske umjetnosti i kulture. Zalagao se za demokraciju i dijalog, toleranciju, slobodu izražavanja i otvorenost prema drugim kulturama.

Pobjednik je dobio dvomjesečni rezidencijalni boravak u New Yorku, samostalnu izložbu u Zagrebu i sudjelovanje u radu žirija Nagrade Putar sljedeće godine. A ove je godine žiri imao toliko težak zadatak da su pomislili kako bi najbolje bilo nagradu podijeliti na četiri jednaka dijela, rekla je predstavnica žirija, slovenska kustosica Lilijana Stepančić. No, to bi bilo protiv pravila, pa su ipak, nakon dugog vijećanja, donijeli odluku.

Pobjednički rad svojevrsni je performans za skulpturu, umanjenu repliku peći na drva kakvu umjetnik koristi u svom ateljeu. Pored peći su hrpe ugljena i malenih nacijepanih drva, kojima Pavić, odjeven poput batlera, loži peć, dok se cijev dimnjaka grana prostorom prema izlazu iz galerije. "Nema pouke i nema poruke", kaže umjetnik koji za sebe tvrdi da se "voli igrati vatrom". "U principu se instalacija izvodi sad u ljetnom periodu, da se nasmijem sam sebi", veli Pavić. Peć je izlivena iz bronce, funkcionalna je toliko da može izdržati temperaturu, a napravljena klasičnim kiparskim postupkom. "Loženje peći usred galerije je hodanje po rubu - u MSU nisu dali da se to izvede - tako da je uvijek problematično paliti vatru u muzejsko-galerijskom prostoru", kaže Predrag Pavić.

Članovi ovogodišnjeg žirija bili su lanjska dobitnica Nagrade Putar Ana Kuzmanić, kustosice Natasha Kadin i Lilijana Stepančič te umjetnici i profesori na zagrebačkoj i riječkoj Akademiji Ksenija Turčić i Đorđe Jandrić.

Riječanin Tin Dožić bavi se prvenstveno zvukom kao polazištem za svoje eksperimente i multimedijalne instalacije. Njegova "Pjesma za antropocen #3" bavi se odnosom tehnologije i čovjeka, odnosno prirode. "Geološka era antropocena, u kojoj se upravo nalazimo, obilježena je ljudskom aktivnošću kojom utječemo na planetu Zemlju. Tehnologiju vidim kao glavni simptom antropocena i ona je glavni razlog zbog kojeg izrabljujemo prirodne resurse. U ovom radu koristim elektronički otpad da bih dočarao koliko kompjuteri nisu nimalo nematerijani ni virtualni, kako ih često doživljavamo - naprotiv, napravljeni su od čvrstih i otpornih materijala poput metala, raznih vrsta plastike, a u njihovoj se izradi koristi i ugljen", kaže Dožić. Instalacija buči poput kakvog industrijskog postrojenja. "Mali motori udaraju po hladnjacima računala i stvaraju visoku frekvenciju, motori udaraju po LCD ekranima i stvaraju apstraktnu sliku, dok Google Translator glas diktira sve kemijske elemente od kojih je nastao jedan kompjutor", tumači autor.

Nagrada Radoslav Putar dodjeljuje se u suradnji zagrebačkog Instituta za suvremenu umjetnost s mrežom Young Visual Artists Award, organizacijom Residency Unlimited iz New Yorka i njujorškim fondom Trust for Mutual Understanding. Nagradu podržavaju i Grad Rijeka te Ministarstvo kulture RH.

Prodaja obiteljskog nasljeđa, odnosno parcele zemlje, tema je kojom se bavi Rabljanka Sabina Mikelić u instalaciji "Oda radosti". Potaknuta prodajom zemlje koja pripada njezinoj obitelji, snimila je niz videa koji se na pet ekrana emitiraju u crnom boksu: u tišini i uz titlove, saznajemo kako članovi obitelji različitih generacija doživljavaju prodaju zemlje u ime bolje financijske situacije, koja će, nadaju se, omogućiti preživljavanje. Ispred boksa, na vanjskom zidu instalacije, u statičnom kadru vidimo autoričinu obitelj, koja se u tišini okuplja na zemlji namijenjenoj prodaji. Rad se, osim tranzicijom i ekonomijom, posredno bavi i kompleksnim međugeneracijskim obiteljskim odnosima i suživotom. "Bio je to valjda i moj način da nekako uspostavim kontrolu nad narativom koji me zapravo mučio", kaže umjetnica, "da čovjek ne živi u sadašnjosti nego se uvijek nada nečem boljem ili se prisjeća prošlosti". Na pitanje kako je obitelj reagirala na razmišljanja i stavove drugih članova, odgovara da ovaj njezin rad još nitko iz obitelji nije vidio. "To me tek čeka..!", kaže Mikelić.

Mali salon riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti otvoren je od utorka do petka od 12 do 21 sat, a subotom i nedjeljom od 14 do 21 sat. Ponedjeljkom je zatvoreno. Ulaz slobodan.

Božidar Katić po prvi put je galerijski izložio svoj rad "Oberflächenunterstützung", napravljenog u suradnji s francuskim umjetnikom Guillameom Cayracom (obojica za ovaj rad koriste pseudonime - Eastern Bunny i Francois Duchamp). Ime rada referira se na francuski ljevičarski umjetnički pokret Supports/Surfaces iz kasnih šezdesetih, a nastaje na gradilištima na kojima dvojica autora rade kako bi osigurali svoju egzistenciju. Na "baušteli" od materijala zatečenog na gradilištu izrađuju radove koje dokumentiraju i objavljuju na Instagramu, uz hashtagove kojima ih komentiraju i tumače - i to je jedini kanal putem kojeg taj projekt komunicira s publikom. U galerijskom prostoru Malog salona izložili su knjige fotografija objavljivanih na Instagramu, poput kakvog dnevnika rada. "Umjetnički dio našeg rada pomaže nam da izdržimo. Ono što nam je najbitnije jest dobro se zabaviti, ali pritom i kritizirati tržište umjetnosti i samu suvremenu umjetnost, kao i pristup suvremenoj umjetnosti, prvenstveno na Zapadu, gdje je umjetnost postala biznis, a izgubila je dušu", kaže Katić.

Izložba radova koji su ušli u finale najvažnije nagrade za mlade umjetnike u Hrvatskoj, koja im omogućuje vidljivost na likovnoj sceni, u Malom salonu riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti možete pogledati do 11. srpnja - a prije toga vas pozivamo da zajedno s umjetnicima krenemo u đir po galeriji:

Nagrada Putar, pripremila Tajana Petrović Čemeljić

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.