Frankopani u Pomorskom i povijesnom muzeju: navik on živi ki zgine pošteno!

U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci večeras se otvara se izložba o 550 godina vladavine Frankopana, pod geslom "Navik on živi ki zgine pošteno". Povod je 900. godišnjica prvog spomena knezova krčkih, a njihov uspon i pad predstavit će se kroz osobnu priču Katarine Frankopan.

Dio bogate ostavštine ustupila je Riječka nadbiskupija, najavile su autorica izložbe Margita Cvijetinović i ravnateljica muzeja Tea Perinčić. Frankopani, jedna od najznačajnijih hrvatskih plemićkih obitelji, potječu s otoka Krka. Prvi među njima je Dujam, čije je sjedište bilo, najvjerojatnije, u kaštelu Gradec u okolici Vrbnika. Do 15. stoljeća poznati su kao knezovi krčki, a grb im je vodoravno prepolovljeni štit sa zlatnom šesterokrakom zvijezdom. 

Najznačajniji predstavnik obitelji je Nikola IV. (1352.- 1432.), sin Ivana V., koji je kao jedini muški nasljednik objedinio sva porodična imanja: Krk s otokom, Senj s kotarom, župe Gacka, Vinodol, Modruš, Drežnik sa Slunjem i Cetinje s kotorom Klokočkim, te doveo vlast Frankopana do vrhunca. Prvi se počinje nazivati Frankapanom - Mi knez Mikula de Frankapan, a papa Martin V. potvrđuje mu 1430. godine podrijetlo od rimske obitelji Frangipani i dodjeljuje novi grb: dva uspravljena zlatna lava koji lome kruh. 

Frankopani su obnašali mnoge časne i visoke položaje. Kao knezovi, namjesnici, banovi, ratnici, političari, ali i pisci, govornici, pjesnici, zakonodavci, izdavači pobožnih i svjetovnih knjiga, crtači i slikari, stvarali su hrvatsku povijest i kulturu dugih pet i pol stoljeća. Ostavili su veliko bogatstvo materijalne i nematerijalne baštine. Sagradili su brojne tvrđave i razvili mnoge gradove. Bili su obdaritelji crkvi i samostana. Orodili su se s najznačajnijim europskim porodicama. 

Najpoznatija, i za Hrvatsku najznačajnija obiteljska veza, bila je sa Zrinskima, kako u dobru tako i u zlu. Posljednji Frankopan, Fran Krsto, osuđen je zajedno s Petrom Zrinskim za urotu protiv kralja i Habsburške Monarhije. Pogubljeni su 30. travnja 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu, a sjećanje na te dvije obitelji preraslo je u legendu i postalo nacionalni kult. Tako su se obistinile riječi mladoga Frana Krste Frankopana, ratnika i pjesnika: "Navik on živi ki zgine pošteno!"

Izložbom se prvi put jedinstveno prezentira malobrojna, ali izuzetno vrijedna građa koja se nalazi u brojnim hrvatskim ustanovama, sakralnim zbirkama i crkvama, rekla je autorica izložbe Margita Cvijetinović. Pročelnik za sport i kulturu Primorsko-goranske županije Valerij Jurešić istaknuo je da je ovo veliki korak u valorizaciji podistraženoga povijesnog razdoblja te najavio kako će kroz županijski projekt "Putovima Frankopana" nastojati obnoviti i predstaviti frankopanske kaštele te ih povezati s kulturnim životom zajednice.

Jurešić je za 2020., kada će Rijeka biti Europska prijestolnica kulture, najavio i međunarodni kongres povjesničara o temi održivog upravljanja kulturnom baštinom. Ravnateljica muzeja Tea Perinčić za ovu je godinu najavila i izdavanje vodiča kroz stotinjak frankopanskih gradova te pozvala građane da posjete izložbu koja ostaje otvorena do 1. srpnja. Ulaz je besplatan. 

U razgovoru s Nevom Funčić izložbu su najavile autorica Margita Cvijetinović i ravnateljica muzeja Tea Perinčić: