Instalacija Đorđa Jandrića: bokobrani sa zadarske katedrale u riječkom MMSU

Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci večeras otvara samostalnu izložbu suvremenog umjetnika Đorđa Jandrića, pod nazivom "Hrpa Anastazija". Riječ je o još jednoj u nizu prostornih instalacija koje Jandrić postavlja već dvadesetak godina, a povezuje ih fenomen hrpe.

Đorđe Jandrić rođen je 1956. u Zadru. Upisao je studij arhitekture na Sveučilištu u Zagrebu koji prekida 1978. kada na Akademiji likovnih umjetnosti upisuje Nastavnički odjel te studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu. Diplomirao je 1985. i stekao zvanje profesora likovnog odgoja i likovnih umjetnosti. Od 1981. redovito izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a za svoje je radove nagrađivan. Autor je više kazališnih, televizijskih i filmskih scenografija te kratkometražnoga eksperimentalnog filma. Član je Hrvatskoga društva likovnih umjetnika u Zagrebu te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Radi kao izvanredni profesor na Katedri za kiparstvo Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci.

Ova riječka izložba nastavlja se na autorovu intervenciju na zidu crkve sv. Stošije u Zadru. Tamo je 2001. godine objesio četiri ogromna brodska bokobrana – a isti će takvi sada biti postavljeni u riječkome muzeju. Prati će ih fotografije zadarske intervencije, videosnimka skulpture anđela s vrha zvonika sv. Stošije uz zvuk brodskoga motora te 442 frotaža crkvenih reljefa.

Tako postavljena instalacija predstavlja hrpu, fenomen koji Jandrića zaokuplja već godinama. Prva u nizu takovih instalacija bila je postavljena 1995. godine u zadarskoj Galeriji umjetnina pod nazivom "Kip 17". Tada je, na izložbi na kojoj su izlagali i Slaven Tolj i Vlado Zrnić, Jandrić izložio stožac od morske soli u koji je horizontalno bila zabijena drvena greda – zainteresirala ga je ideja slobodno istresenoga prirodnog materijala u kojemu je prepoznao skulpturu, a te je skulpture zatim transformirao u grafitne crteže. 

Objekti postavljeni u "Hrpu Anastazija" tematski su vezani uz crkvu sv. Stošije – što je pučki naziv za crkvu sv. Anastazije - u Zadru, koja predstavlja važan moment u autorovu životu. Još kao osnovnoškolac napisao je pjesmu o rozeti zadarske katedrale i dobio nagradu tada nezaobilaznoga školskog časopisa "Modra lasta". Kao student je ljeti izrađivao kopije reljefa sa zapadnog pročelja prvostolnice i prodavao ih turistima, ali posao nije išao dobro – a dok je čekao kupce, Jandrić je na reljefe prislanjao papire te olovkom, ugljenom, pastelima ili flomasterima izrađivao frotaže. Njihovom iscrtavanju vratio se lani, pa će u zavidnom broju biti izloženi i na ovoj riječkoj izložbi.

Postavljanje četri gigantska bokobrana dužine 1,5 metara u pravilnim razmacima 2001. godine na sjeverni zid zadarske katedrale – u instalaciji nazvanoj "Navigare" - svojevrsna je igra riječi: brodski bokobrani postavljeni su na zid crkvenoga broda. Intervencija je imala i metaforičku poruku o zaštiti spomenika kulture – naime, upravo je sjeverni zid trobrodne romaničke crkve bio oštećen u bombardiranju Zadra tijekom Domovinskog rata, zapisao je u kustoskom tekstu Mladen Lučić.

"Hrpu Anastazija" umjetnik sad dovodi u novi prostor MMSU-a. "Jandrić je zamislio ovu izložbu kako bi determinirao, redefinirao i akcentirao sam prostor nove (stare) zgrade muzeja i ponudio njegove drukčije prostorno-izložbene mogućnosti", naglašava Lučić. Izložba počinje u prizemlju, gdje se uza zvuk brodskog motora projicira videosnimak anđela s vrha zvonika Sv. Stošije, najviše točke zadarskoga poluotoka. Penjući se stubištem, uz postupno stišavanje zvuka brodskog motora, stižemo na kat gdje je izložena velika fotografija rada 'Navigare', koja je otisnuta na ceradi veličine 420 x 280 cm. Na suprotnom zidu postavljen je maleni reljef crkvenoga zapadnog pročelja, kao negativ iz kojega je nastao niz frotaža sastavljenih u poliptih istih dimenzija kao fotografija. Bokobrani, viseći u zraku, dominiraju prostorom…

Kustosica izložbe Đorđa Jandrića "Hrpa Anastazija" je Vilma Bartolić, a otvorenje je večeras u 19 sati. Možemo je razgledati do 15. veljače, svakog dana osim ponedjeljkom od 11 do 20 sati. Ulaz slobodan.