Hrvatski radio

Radio Rijeka

[IZLOŽBA] Klimtove obnovljene slike iz HNK Zajca uskoro u Palači šećera

12.03.2021.

12:39

Autor: Tajana Petrović Čemeljić

Gustav Klimt, Orfej i Euridika; u pozadini Antonije i Kleopatra (Foto: Velid Đekić, Muzej grada Rijeke)

Gustav Klimt, Orfej i Euridika; u pozadini Antonije i Kleopatra (Foto: Velid Đekić, Muzej grada Rijeke)

Foto: - / -

Dovršena je restauracija devet ulja na platnu Gustava Klimta, njegova brata Ernsta i kolege Franza Matscha, koji su dio stropne dekoracije nad gledalištem u HNK Ivana pl. Zajca. Nakon što su sada zasjale novim sjajem, slike će od 20. travnja biti izložene u Muzeju grada Rijeke.

Više od stotinu godina mogli smo ih promatrati jedino kazališnim dalekozorima - a od 20. travnja gledat ćemo ih obnovljene i izložene u galerijskom dijelu na prvom katu novoga muzejskog prostora u (također obnovljenoj) Palači šećera.

Tri slike nose potpis Gustava Klimta (Sv. Cecilija, Antonije i Kleopatra, Orfej i Euridika), tri njegova brata Ernsta Klimta (Alegorija kazališne umjetnosti, Genij s trubljom, Genij s košarom cvijeća), a tri njihova suradnika i prijatelja Franza Matscha (Alegorija ljubavne poezije, Alegorija plesa, Alegorija komične opere). U Palači šećera svaki će od trojice umjetnika za svoja tri rada dobiti posebnu izložbenu dvoranu, kaže ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović.

Delikatni posao započeo je u kolovozu 2018. godine kada su slike skinute s njihovih izvornih mjesta na stropu iznad gledališta, oko raskošnog lustera, te s proscenija i susjednih loža. Slike su bile na udaru vode što je curila kroz krov i visokih temperatura reflektora za osvjetljavanje scene, navodi se u priopćenju iz muzeja. Originalne slike tada su zamijenjene vjernim reprodukcijama, a za sada se ne zna hoće li originali biti vraćeni na svoja kazališna mjesta ili će ipak ostati u muzeju. "Odluka ne ovisi potpuno o nama, tu su i restauratori, konzervatori, kazalište, grad, muzej... Sigurno je da će u kazalištu trebati stvoriti vrhunske uvjete za vraćanje Klimta. Naravno, mnogi misle da je za njih najpravičnije da budu tamo gdje su i bile, čemu su i namijenjene u kazalištu, a mi pak mislimo da su s 20 metara razmaka od publike do stropa dovoljno dobre i iznimno vjerne reprodukcije - pa je pitanje moraju li baš originali biti gore ili im je bolje u muzeju", tumači Ervin Dubrović.

Iako je bilo planirano da bude otvorena još prije godinu dana na tri etaže bivše muzejske zgrade, u tzv. Kockici, uz dodatne Klimtove crteže posuđene iz Beča, pandemija je i ovdje nemilosrdno nametnula promjenu plana. "Izložba će i dalje biti velika", kaže Dubrović i naglašava kako je taj epitet zaslužila već samim organizacijskim zamahom. 

"Trebalo je skinuti te slike sa stropa i proscenija kazališta, trebalo ih je restaurirati, što je uglavnom obavljeno u Rijeci, gdje su obnovljene slike Gustava Klimta i Franza Matscha, dok su slike Ernsta Klimta restaurirane u Zagrebu", veli Dubrović. U pripremama su sudjelovali brojni svjetski stručnjaci za Klimta, pripremljen je veliki katalog, kao i multimedijalne projekcije i dokumentarni filmovi, doznajemo od ravnatelja Muzeja grada.

Restauratorske radove obavili su Ana Rušlin Bulić i Goran Bulić u Rijeci te Slobodan Radić u Zagrebu. Slike su sada u restauratorskim odjelima i čekaju svoj povratak u Rijeku. Na svim je slikama uklonjeno tutkalno-škrobno ljepilo i žbuka s poleđine, umetnuto novo laneno platno na mjestima gdje je nedostajalo i slike su nalijepljene na podlogu od novoga lanenog platna, navode u Muzeju grada. Sanirana su mjesta s razmrvljenim i oljuštenim vezivom, nadomješteni fragmenti otpale uljane boje i retuširana oštećenja slikanog sloja.

Kad ih ponovno budemo vidjeli, izložene u Palači šećera, bit će kao da su netom stigle iz bečke radionice trojice mladih umjetnika s tek završenom školom primijenjene umjetnosti, od kojih će jedan, mladi Gustav Klimt, dvadesetak godina poslije iskoračiti iz strogih pravila zanata i svijetu donijeti nove oblike, forme i poteze koji će zauvijek promijeniti svijet umjetnosti. 

"Sad kad znamo što će uslijediti, čini nam se da u tim ranim radovima možemo nazrijeti pravog Klimta, i to po nekim neobičnim položajima tijela i sklonosti hrabrim odlukama, po čemu se vidi da on nešto traži, pokušava se odmaknuti od standarda, od neke udobne linije, i traži neku svoju liniju - tako da se ipak nazire toga budućeg Klimta", kaže Dubrović.

Izložba "Nepoznati Klimt" trajat će sve do 20. listopada, ali i nakon toga radovi braće Klimt i Franza Matscha još će se neko vrijeme moći vidjeti u Muzeju grada Rijeke, najavljuje ravnatelj. Poslušajte razgovor:

Nepoznati Klimt - 1. dio, pripremila Tajana Petrović Čemeljić

Nepoznati Klimt - 2. dio, pripremila Tajana Petrović Čemeljić

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.