Hrvatski radio

Radio Rijeka

13:04 / 18.09.2020.

Autor: Tajana Petrović Čemeljić

[IZLOŽBA] "Terra Effluviens": Rijeka kao model planetarne vizije budućnosti

Ovako je Petrović zamislio čovjeka budućnosti - odnosno nas danas (Foto: Drugo more)

Ovako je Petrović zamislio čovjeka budućnosti - odnosno nas danas (Foto: Drugo more)

Foto: - / -

Kažu da naša djela - umjetnička, znanstvena, zanatska, i sva druga - kad ih dovršimo, odu od nas i imaju neke svoje živote. Ne znamo što je arhitekt Branko Petrović zamislio da će se događati s njegovom studijom o prostorima budućnosti, ali nakon 50 godina ona je tu pred nama i nadživjela je autora.

U vrijeme hladnoratovskih napetosti i utrke za ovladavanjem znanosti i budućnosti, 47-godišnji arhitekt Branko Petrović vratio se nakon sedam godina iz Etiopije, gdje je radio kao međunarodni ekspert za planiranje i prostorni razvoj. Već pred kraj svoga boravka u Africi počinje izrađivati studiju "Sistematizacija fenomena čovjekove sredine", koja je prerasla u kompleksnu kibernetičko-sistemsku viziju planetarne budućnosti.

Diplomirani arhitekt Branko Petrović rođen je u Požegi 1922. godine, bio je specijalizant Ujedinjenih naroda u Švedskoj i Engleskoj, a 50-ih je godina bio jedan od osnivača i direktor tada iznimno uglednog Urbanističkog instituta Hrvatske. Radio je kao ekspert za prostorno planiranje u zemljama tzv. Trećeg svijeta, pa je u Etiopiji bio od 1962. do 1969. godine, gdje je radio i kao predavač na Arhitektonskom fakultetu u Adis Abebi. Umro je u Zagrebu 1975. godine.

Objavljena 1971. godine, studija spletom okolnosti punih pola stoljeća ostaje zagubljena u arhivskim pretincima, no ipak je naposljetku ugledala svjetlo dana, u nekom sasvim drugačijem svijetu od onoga u kojemu je nastala, no podosta sličnom onome kakvog je predvidjela.

U originalnoj studiji objavljeno je tridesetak fascinantnih dijagrama koji pružaju uvid u isprepletenost ljudskih, tehnoloških i prirodnih sustava. Petrović je u njoj povezao tehnološka predviđanja, novo poimanje vremena i prostora te njihovih relacija s budućom dinamikom planetarnog ekosustava - a iz naše perspektive sve to pruža novi uvid u složenost krize u kojoj se danas nalazimo.

Svoje planetarne vizije Petrović je primijenio na samo jedan realan prostor - na grad Rijeku. "Svojim obalnim i riječnim ekološkim sustavima, umreženima gustom industrijskom infrastrukturom, Rijeka je poslužila kao operativni uzorak za proučavanje pojma terra effluviens (ugrubo prevedeno kao zemlja toksičnog toka), koji je bio središnja tema istraživanja", tumači se u najavi izložbe.

Petrović u studiji prepoznaje probleme koje će donijeti tehnološki razvoj čovječanstva, od klimatskih promjena, koje tada još nisu bile u fokusu, preko društva i politike pa do utjecaja na ljudsko zdravlje. "Jedina ilustracija unutar studije koja nije dijagram jest tzv. homo effluviens, kako ga Petrović naziva, odnosno čovjek toksičnog toka", ističe kustos izložbe Nikola Bojić

Izložbu "Terra Effluviens", koja je pod kustoskim vodstvom dizajnera i povjesničara umjetnosti Nikole Bojića, nastala kao rezultat zajedničkog istraživanja brojnih arhitekata, znanstvenika, hakera i umjetnika na temelju fascinantne, ali zaboravljene studije hrvatskog arhitekta Branka Petrovića iz 1971. godine, pogledajte do 30. rujna u Exportu na Delti svakog dana od 11 do 21 sat. Izložbu je postavilo Drugo more kao dio programskog pravca "Dopolavoro" Rijeke Europske prijestolnice kulture.

"Njegovo tijelo i anatomija u potpunosti su adaptirani svijetu u kojemu mi danas živimo: onečišćenjima, tehnološkim inputima, pa potencijalno čak i virusima. Novo zdravlje homo effluviensa odgovara našem stanju, evo vas i mene, dok sad razgovaramo na socijalnoj distanci, s maskama i rukavicama...", kaže Bojić dok stojimo pokraj plakata izložbe s kojega nas, poput nekog križanca aliena i goblina, promatra Petrovićev homo effluviens

Na izložbi on postaje nova forma umjetne inteligencije, "živi" hibridni entitet s kojim je moguće komunicirati u realnom vremenu. Naime, izložba je tek jedna od sastavnica velikoga projekta nastalog oko Petrovićeve studije, a još lani u studenome u Rijeci se na trodnevnom seminaru okupilo dvadesetak lokalnih i međunarodnih istraživača (arhitekata, dizajnera, filozofa, biologa), a prikupljene podatke i arhivske izvore autori su "ubacili" u model strojnog učenja - i tako Homo Effluviensa učinili jednim od glavnih aktera izložbe.

Drugi dio izložbe je zvučni krajolik, nastao sonifikacijom podataka i zvučnim snimkama riječkih lokacija, odabranih  na temelju preklapanja nekoliko izvornih Petrovićevih dijagrama sa suvremenim prostornim podacima. Tu novu topografiju grada moguće je istražiti kroz interaktivne sonične objekte postavljene na 500 četvornih metara unutar izložbenog prostora u Exportdrvu.

Pitam Nikolu Bojića postoje li u studiji elementi koje bi gradska uprava mogla iskoristiti za bolje uvjete života u gradu ili smjer razvoja grada? "Stvari nisu tako jednostavne", odgovara. "Ove spekulacije o vremenu i prostoru otvaraju više pitanja nego što daju odgovora. I zato nismo u gradskoj upravi nego u Exportdrvu na umjetničkoj izložbi." Poslušajte razgovor: