Hrvatski radio

Radio Rijeka

[IZLOŽBA] "Usijano more": o šokantnoj budućnosti rada koja je već ovdje

06.09.2020.

16:15

Autor: Tajana Petrović Čemeljić

Disnovation.org: Shanzai Archeology, 2018. (Foto: Goran Kovačić / Pixsell)

Disnovation.org: Shanzai Archeology, 2018. (Foto: Goran Kovačić / Pixsell)

Foto: - / -

Radovi petnaestero svjetskih umjetnika i umjetničkih skupina okupljeni su na izložbi “Usijano more” u industrijskoj hali nekadašnjeg Exportdrva na Delti u Rijeci. Jedno od središnjih događanja Rijeke Europske prijestolnice kulture bavi se nevidljivim ekonomijama povezanima uz more.

Europa, kažu, ima više kontakata s morem no ijedan drugi kontinent. Za Rijeku pak luka nije samo mjesto dolazaka i odlazaka brodova i ljudi, utovara i istovara tereta, već je ona srce grada i njegova identiteta. Upravo zato je more, a onda i novi, suvremeni oblici rada i ekonomija povezani s morem, iznimno važno i za Rijeku i za Europu. Time se bave izložene videoinstalacije, od kojih neke zahtijevaju velike građevinske konstrukcije, zatim zvučne instalacije, interaktivne mrežne stranice… zastupljeno je mnoštvo je različitih umjetničkih medija. 

Izložbu je postavila njemačka kustosica Inke Arns, poznata po brojnim međunarodnim izložbama širom svijeta. Poziv da u Rijeci Europskoj prijestolnici kulture postavi izložbu o budućnosti rada prihvatila je još 2018. godine

"Poznajem donekle grad jer sam nekoliko puta bila u Rijeci, a posebice znam ovu zgradu Exportdrva, prekrasno staro industrijsko zdanje u središtu grada. Pomislila sam: 'Hm, moram nekako proširiti koncept izložbe...! Moram uključiti more..!' - jer kad prilazite zgradi ili gledate iz nje, vidite more. No trebalo ga je povezati s budućnosti rada", prisjeća se kustosica.

Već svjedočimo tome kako se duboko mijenja koncept posla i rada, a to se događa, kaže Inke Arns, zbog novih načina na koje se povezujemo. 

"Novi ekonomski modeli temelje se upravo na tim novim vezama, i to digitalnim i logističkim. Stoga sam spojila ta dva problema: budućnost posla i aktualnog koncepta eksternaliziranog rada, odnosno mikrorada - te logistiku koju nudi more", tumači kustosica.

Uz umjetničke radove o novim oblicima rada, u postav izložbe uključila je i one koji govore o eksploataciji mora - primjerice, o rudarenju morskog dna ili fenomenu off-shore kompanija. Kad ulazite na izložbu, slobodno zaboravite na romantična poimanja mora u smislu zalazaka sunca i sličnih vizura, i pripremite se na predožbu mora kao medija naše ubrzane ekonomije. Zato je, kaže Inke Arns, naziv izložbe "Usijano more" - jer temperature mora rastu.

Izložba je bila planirana za travanj, no zbog pandemije sve je pomaknuto za jesen. Na prvom katu ogromnoga novouređenog prostora Exporta dočekuje nas doista impresivni izložbeni postav s potpisom splitskog arhitektonskoga kolektiva Platforma 9,81.

"Kao kustosica volim raditi u što otvorenijim prostorima, posebno kad radim u starim industrijskim zdanjima, što često činim. Ne volim graditi malene pregrade za svaki rad - na taj se način kidaju veze među izlošcima. Zadržati prostor otvorenim jako je važno za dijalog između radova", kaže naša sugovornica i dodaje kako to na ovoj izložbi nije bilo nimalo jednostavno postići jer svi izloženi radovi koriste svjetlo i / ili zvuk. 

"Zvuk i svjetlo lako se šire otvorenim prostorom. Morali smo to spriječiti, a da prostor ipak ostane otvoren. Odlučili smo se za takozvane back projekcije na prozirnim ekranima stožastog oblika, koji izgledaju kao jedra, kao neka kubistička forma - koja bi mogla biti i površina mora", tumači kustosica.

Odmah na samom ulazu nailazimo na ono što je uobičajeno na izlazu iz muzeja i galerija - gift shop, ili po naški suvenirnica. Da nam odmah bude jasno da smo potrošačko društvo..! Francuska skupina DISNOVATION.ORG izložila je nekoliko stotina Shanzai telefona, kineskih mobitela koji su personalizirani prema željama kupaca - primjerice, kombinacija telefona i brijaćeg aparata ili telefona i ventilatora koji vas hladi ili telefona i olovke... konzumeristički raj, samo što ih ovdje ipak ne možete kupiti.

Najveće ime na izložbi je njemačka umjetnica Hito Steyerl, koju je ugledni časopis Art Review 2017. godine proglasio najutjecajnijom osobom u svijetu umjetnosti. U Exportu je izložena njezina monumentalna videoinstalacija "Liquidity Inc.", koja govori o novoj karijeri poslovnog čovjeka koji u gospodarskoj krizi 2008. godine ostaje bez posla i postaje - majstor borilačkih vještina.

"Hito Steyerl ovdje koristi sve reference važne za ovu vrstu borbi, primjerice prekrasan citat Brucea Leeja, koji se također pojavljuje u videu - 'Budi voda, moj prijatelju'. To se odnosi na korištenje snage protivnika za uzvraćanje udarca, ali aludira na fluidnost, likvidnost - pojmove koji se koriste i u ekonomiji", tumači Arns. 

Video se prikazuje na golemom ekranu koji stoji na konstrukciji u obliku ogromnog vala, prekrivenog prostirkama za džudo i velikim jastucima - pa sve gledamo s naizgled nestabilnog terena, kao na Meduzinu splavu, dok nam Hito priča nevjerojatnu priču. Sve se doima poputa divovskog vala krize na kojem pokušavamo surfati - što uopće nije daleko od stvarnosti.

Švicarska umjetnica Ursula Biemann zavjereničkim nam šapatom priča o onome što je snimala na dva udaljena mjesta na planeti: na Aljasci i u Bangladešu. Na potresnim snimkama iz Bangladeša vidimo kako tisuće ljudi, poput mrava, grade branu od vreća s pijeskom, da ih obrani od rastuće razine mora. Jer, ledenjaci na Himalaji se tope zbog globalnog zagrijavanja, a Bangladeš je jedna od prvih zemalja pogođenih podizanjem mora. 

U isto vrijeme, u dalekoj Kanadi, pokraj rijeke Athabaska, kompanije iz brojnih rudnika izvlače naftu i katran, za što troše strahovito puno energije. Umjetnica izravno povezuje kako ono što se događa na Aljasci utječe na globalno zatopljenje, a time i na živote na drugim mjestima u svijetu - kao na ljude iz Bangladeša koji grade tu nevjerojatnu branu kako bi se zaštitili od nadirućeg mora.

"Rad Deep Weather je vrlo jednostavan: umjetnica nam šapatom priča priču, i pritom ne koristi puno tehnologije - samo priču i spoj dva mjesta na svijetu koji se obično uopće ne povezuju. Od toga se sva naježim", kaže Inke Arns dok potresene gledamo grčevitu borbu ljudi za opstanak.

Svakako pogledajte izložbu "Usijano more", ostaje otvorena do 31. listopada, Radno vrijeme izložbe sada je svaki dan od 17 do 21 sat, dok će od 14. rujna do kraja listopada izložba biti otvorena svakodnevno od 11 do 21 sat. Ulaznica stoji 30 kuna. Izložbu je organizirala riječka Udruga Drugo more i Goethe-Institut Kroatien, a središnji je događaj programskog pravca "Dopolavoro" Rijeke Europske prijestolnice kulture.

A onda dolazimo i do neizbježnih videoigara, koje su samo jedno od sedam poglavlja rada britanskog umjetnika Lawrencea Leka "Sinofuturizam" - o Kini i budućnosti, koju umjetnik naziva "sinofuturizam". Naime, gledamo li suvremena događanja u logistici, promjene u ekonomiji, nova tržišta - tada prvenstveno moramo pratiti što se događa u Kini, mjestu na kojem je naša budućnost često već njihova prošlost.

I dok ovo čitate na svom ekranu, da vas pitam: jeste li znali da se zbog proizvodnje svih tih milijardu milijardi ekrana koji su posvuda oko nas nemilosrdno uništava izuzetno važan dio planetarnog eko-sustava - život na dnu oceana? Rad njemačke umjetnice Lise Rave "Europij" otvara oči - i čini da poželite zatvoriti ekran.

Naime, za izradu ekrana koristi se rijedak element europij, a Lisa Rave je saznala za veliki projekt podmorskog rudarenja u bivšoj njemačkoj koloniji u Bismarckovu moru. Rudarenje podmorja zapravo znači da se na morsko dno šalju strojevi koji uništavaju sav život na dnu oceana, a onda i živote lokalnih zajednica na kopnu, samo zato da bi se došlo do skupe i tražene sirovine.

I tako ispada da su mora prepuna tajnih priča. Evo još jedne: kablovi ispod mora - ogromni snopovi optičkih kablova - još su jedan od problema čovječanstva o kojemu malo znamo. "Ne možemo ih vidjeti, ali to je golema infrastruktura", kaže Inke Arns.

Umjetnica iz Francuske Gvajane Tabita Rezaire je proučavala karte tih podmorskih kablova između Afrike, Južne i Sjeverne Amerike i Europe, i shvatila da trase kablova točno slijede nekadašnje rute brodova koji su prevozili roblje, odnosno ljude otimane u Africi i slane u takozvani Novi svijet da bi ih prodavali kao robove. .

Na izložbi izlažu europski i svjetski umjetnici i skupine: Aram Bartholl, Steffen Köhn, Lisa Rave, Sebastian Schmieg Hito Steyerl iz Njemačke, Švicarka Ursula Biemann, francusko-poljska skupina DISNOVATION.ORG, američko-njemački umjetnički dvojac Jacob Hurwitz-Goodman i Daniel KellerTabita Rezaire iz Francuske Gvajane, Lawrence Lek i Rebecca Moss iz Velike Britanije, francuska umjetnička skupina RYBN, Jenny Odell iz SAD-a, Elisa Giardina Papa iz Italije te Marie Reinert iz Francuske.

"Umjetnica iz paralele između ruta podmorskih kablova i brodova trgovaca robljem razvija koncept novoga digitalnog kolonijalizma. Rad Deep Down Tidal predstavljen je na ogromnome zakrivljenom ekranu širine devet metara, u koji kao da možemo uroniti", kaže kustosica. Sluteći pragmatični odgovor, ipak pitam: zašto su rute kablova i brodova identične? "To su najkraće veze između kontinenata. U oba slučaja je riječ o efikasnosti", odgovara.

Nakon toga stojimo pred radom njemačkog umjetnika Stefana Kuhna Always Here ("Uvijek ovdje"), o ljudima koji nude pornografiju uživo korisnicima putem interneta. Ne vidimo ih dok rade, već pratimo njihove trenutke između dviju usluga: čekanje klijenata, dogovore s ukućanima o kuhanju večere, svađe s partnerima - onaj nepodnošljivi privid normalnog života.

"To je vrlo potresan uvid u suvremene oblike rada koje je omogućio internet i razvoj digitalnih medija. Pokazuje nam realnost ljudi koji na taj način žive i zarađuju za život", kaže Inke. Zapanjena nevjerojatnim pričama ovih umjetničkih radova, pitam se nije li angažirana umjetnost, u otkrivanju istine o svijetu u kojem živimo, zapravo zamijenila novinarstvo?

"Da, umjetnici se fokusiraju na teme koje možda danas nisu toliko prisutne u medijima. Možda se bave onime što smo navikli nazivati novinarstvom, ali ga više nema jer je novinarstvo danas reducirano na osnovne stvari. Istraživačko novinarstvo više nije plaćeno i novinari si ne mogu priuštiti takva istraživanja. No s druge strane, ovi radovi ipak i nisu novinarski, jer uvijek im je dodan još neki element fikcije, umjetničkog narativa koje ne spada u novinarstvo - poetski element", kaže Inke Arns. Prođite zajedno s nama kroz dio izložbe "Usijano more":

Usijano more, pripremila Tajana Petrović Čemeljić

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.