Hrvatski radio

Radio Rijeka

15:56 / 09.12.2021.

Autor: Nenad Lučić

Lič: jedina dijalektalna oaza bunjevačke štokavštine na području Gorskog kotara

Lič: dijaleknalna oaza bunjevačke štokavštine u Gorskom kotaru nedavno uvrštena na listu nematrijalne kulturne baštine UNESCO-a

Lič: dijaleknalna oaza bunjevačke štokavštine u Gorskom kotaru nedavno uvrštena na listu nematrijalne kulturne baštine UNESCO-a

Foto: Davorin Jurković / -

UNESCO je nedavno na listu nematerijalne kulturne baštine uvrstio bunjevački štokavsko-ikavski dijalekt, a na tu su činjenicu, u pretežito kajkavskom Gorskom kotaru, zbog mjesnog govora iznimno ponosni stanovnici naselja Lič. 

Lič je jedina dijalektalna oaza bunjevačke štokavštine na području Gorskog kotara, ističe predsjednik mjesne Etnografske udruge Svetog Jurja Dražen Starčević, iako se, pridodaje, štokavski govori u još nekim goranskim naseljima. 


Naime, radeći na pripremi mjesne monografije u Liču su se odlučili osloniti na znanstveni rad dr. Mirjane Crnić Novosel, koja se, pripremajući doktorat, bavila znanstvenim istraživanjem ikavskih štokavskih govora LIča, Mrkoplja i Sungera. Drugim riječima, ostvarena je obostrano korisna suradnja. Etnografska udruga iz Liča olakšala je dr. Crnić Novosel prikupljanje terenskih podataka, a rezultat njezinih istraživanja jamči da će u monografiji Liča biti kvalitetno opisan mjesni govor. Starčević se nada da će s vremenom malo goransko naselje tiskati i svoj rječnik.


Podatak da su Ličani jedini dijalektalni govornici bunjevačke štokavštine u Gorskom kotaru svjedoči o zanimljivom povijesti njihovog naselja. Ona seže do početka 17. stoljeća, kada Zrinski pozivaju Bunjevce iz okolice Zadra da nasele Ličko polje, kako bi se, naseljavanjem toga kraja, spriječili turski prodori prema moru. Od tih vremena do danas o porijeklu stanovnika Liča ne svjedoči samo njihov mjesni govor, već i specifična prezimena: Starčević, Maras, Šojat, Milošević… 


Koliko god u Liču bili ponosni na posebnost svog mjesnog govora, toliko su i svjesni da on, poput mnogih drugih, sve teže odolijeva uplivu standardnog književnog jezika. Dijalektalna izvornost, kaže Dražen Starčević, najbolje se čuva u obiteljima čiji članovi nisu iseljavali u druge krajeve, ali i među starijim iseljenicima u prekomorske zemlje. 


Priča o specifičnom mjesnom govoru Liča u Općini Fužine, dodatno je zanimljiva zbog činjenice da se na području te lokalne jedinice prepliću sva tri dijalekta. Samo nekoliko kilometara od štokavskog Liča, stanovnici Fužina i Vrta govore kajkavski, dok se u rubnim naseljima općinskog područja, poput Benkovca i Slavice, njeguje čakavština. Ta dijalektalna raznolikost govori da naselja na području Općine Fužine nastanak duguju brojnim migracijama iz raznih dijelova Hrvatske. Poslušajte razgovor: