Pliskovac o stripu i pogledu unatrag koji kaže da su sve teme još aktualne

U riječkoj Galeriji Juraj Klović do 15. travnja još može se pogledati izložba radova Zvonimira Pliskovca pod nazivom "Stripovi, karikature, grafika 1975.-1985." Gostujući u našem Obedu, Pliskovac se prisjetio tih "olovnih" vremena, uređivanja u Valu, ali i objavljivanja u časopisima širom tadašnje države.

"Mogao bih ja sada glumiti nekog heroja i revolucionara, ali nije tako bilo... Doduše cenzure je bilo i to ne samo na ono što si rekao nego i na ono što si mogao pomisliti. Sve je moglo dobiti sumnjivu konotaciju pa tako i naš performans iz 1978. kad smo prošetali Korzom s transparentima na kojima su bili prazni stripovski oblačići. Jer, na što smo mogli aludirati?", govori Zvonimir Pliskovac.

A upravo je to poigravanje formom koja postaje sadržaj, poput oblačića i kvadratića, Pliskovčeva inovacija zbog kojeg su njegov rad nazvali i "antistripom". 

Na pitanje kako je došlo do toga kaže: "Postoje neke stvari koje se jednostavno dogode. Postoje neke istine koje su male i nekome nebitne, ali su ipak istine. Evo, recimo, jedan moj rad objavljen u 'Ježu' 1978., u istom broju gdje je izašla i karikatura Mate Parlova koji je tada postao prvak. Imao je za temu drvo bora koje postaje sve ogoljenije i na kraju golo i Jež kaže: dobar početak. Dakle, za svaki početak, za svaku Novu godinu, mi posječemo, uništimo jedno drvo. I ako pogledate, nakon toliko godina ta je tema još aktualna kao i mnoge druge koje sam komentirao", tumači Pliskovac.

"Dakle, što nam to govori? Da se nismo pomakli ni koraka naprijed. Ili, na primjer, strip sa čovjekom koji nema struje, nema novca, nema ni stan i na kraju odlazi. Dakle i danas je više nego ikad aktualan", govori umjetnik. 

Pliskovčev rad se, naravno, ne može izdvojiti iz vremena u kojem je nastajao i uz koji je usko vezan, a to su godine riječkog rocka, plakati za koncerte, pa tako s ponosom ističe da su mu na otvaranju jedne izložbe u Zagrebu svirali Parafi i Azra... Poslušajte razgovor: