Riječka kazališta: kako su nastajala i mijenjala se kroz povijest

Monografija "Riječka kazališta“, koja prati nastanak, kontinuitet i značenje kazališnih zgrada i scenskih prostora u razvitku urbane strukture grada, autorice Nane Palinić, predstavljena je u riječkoj gradskoj vijećnici.

Upravo na tu temu autorica je doktorirala 2008. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Izvanredna je profesorica na Građevinskom fakultetu u Rijeci, gdje se bavi istraživanjem i valorizacijom graditeljskoga nasljeđa Rijeke. 

Knjigu su predstavili Goran Crnković, ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci, recenzentica dr. sc. Julija Lozzi Barković, mr. sc. Olga Magaš, dr. sc. Ivana Štimac Grandić, Igor Žic i autorica.

U monografiji je na znanstven, ali pristupačan način prikazana povijest kazališnih građevina u Rijeci, od srednjovjekovnog doba do razdoblja između dva svjetska rata. Tada je u gradu bilo tridesetak stalnih i tridesetak ljetnih kazališta, a danas ih je u kulturnoj funkciji desetak. 

Knjiga je vizualno zanimljivo opremljena, s fotografijama i povijesnim nacrtnim dokumentima. Ispričane su priče o gradnji mnogih riječkih kazališta, još od 18. stoljeća -  kazališta Bono Gerlitzi (današnja Sveučilišna knjižnica, odnosno MMSU) te 1885. godine, u doba historicizma, kada je građeno današnje HNK Ivana pl. Zajca. To kazalište 1913. godine nosi ime Teatro Verdi, a nakon Drugoga svjetskog rata ime Ivana Zajca.

U doba secesije gradi se Teatro Fenice, koje je desetljećima bilo najveće riječko kino "Partizan", ali nažalost, već godinama nije ni u kakvoj kulturnoj funkciji. Poslušajte razgovor o zanimljivoj povijesti riječkih kazališta s autoricom monografije dr. sc. Nanom Palinić: