Hrvatski radio

Radio Rijeka

Riječka književnost, glazba i borba za naslov prijestolnice kulture

26.05.2015.

17:11

Autor: Alen Čemeljić

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Što bi Rijeka mogla dobiti titulom Europske prijestolnice kulture 2020. godine? Može li, poput Liverpoola, koji je titulu stekao 2008. godine, zaustaviti pad privrednih aktivnosti?

To su pitanja koja se u novom broju "Sušačke revije" provlače kroz razgovor s Biserkom Cvjetičanin, članicom Regionalnog ureda UNESCO-a za znanost i kulturu u Europi. 

I ona, kao i brojni Riječani koji više ne žive na Kvarneru, pozorno prati sva događanja u Rijeci, kojoj drži fige u nastojanjima da dobije prestižnu titulu za 2020. godinu. Eventualni uspjeh značio bi puno, ne samo za Rijeku, već za cijeli riječki kraj koji, jedini uz Istru i Kvarner od svih hrvatskih županija, živi u plusu - što pokazuje fiskalna karta županija koju objavljuje "Sušačka revija". 

Možda i u tome leži razlog zašto RH za kulturne aktivnosti izdvaja manje od pola posto BDP-a, za razliku od, primjerice, Švedske, koja za kulturu izdvaja više od 2,5 posto BDP-a.

Veliki broj stranica posvećen je književnosti, pa donosi priču o Larissi Kunić i Marieti Koli, koje su donijele Kiklopa na Kvarner; o mladim riječkim autorima okupljenima pod imenom Ri Lit; a Igor Žic, pišući o preminulom piscu Milanu Osmaku koji je bio zaljubljen u Kvarner, analizira i koji su svjetski relevantni pisci vezani uz Rijeku. 

Apsolutni broj jedan je Janko Polić Kamov, a na drugom mjestu je Ödön von Horvath, piše Igor Žic. Književni blok obogatila je i priča o četiri mjeseca Jamesa Joycea u Puli, koju je u jednom od pisama nazvao pomorskim Sibirom, a nakon odlaska je više nikada nije spomenuo u svojim zapisima.

"Sušačka revija" donosi i razgovor s Goranom Filipecom, čijom se zaslugom sušački skladatelj Ivo Maček, kao jedini skladatelj iz Hrvatske, našao u katalogu ugledne američke diskografske kuće "Naxos"; zatim prijevod teksta o Rijeci objavljen u kanadskim novinama "Toronto Star"; kao i priče o nerealiziranim projektima željeznice i uspinjače od Lovrana do Učke te Kupskoga kanala, koji je trebao povezati Karlovac i Brod na Kupi.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.