Hrvatski radio

Radio Rijeka

Stota Sušačka revija: Fiumara kao Baltazargrad

29.11.2017.

13:45

Autor: Alen Čemeljić

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Fiumara kao Baltazargrad, ideja je koju ljudima koji vode grad i projekt EPK 2020 predlaže Sušačka revija. Stoti broj Revije, uz glazbeni program u kojem nastupaju Putokazi, Fran Živković, Robert Funčić, Nikolina Tomljanović i Sandro Bastiančić, bit će promoviran 1. prosinca u HKD-u na Sušaku.

Kao što je poznato, autorima kultnog animiranog filma "Profesor Baltazar" upravo je Rijeka poslužila kao model za Baltazargrad, pa u obljetničkom broju Sušačka revija predlaže da se fasade na Fiumari obojaju onako kako bi to napravio nedavno preminuli riječki umjetnik Vojo Radoičić.

Zahvaljujući Sušačkoj reviji i svima onima koje je Sušačka revija okupila oko sebe, njeni čitatelji obogaćeni su mnogim saznanjima vezanim za grad i kraj u kojem živimo. Puno tih informacija imaju i nacionalnu vrijednost, a brojne su i one koje su zanimljive i u međunarodnim razmjerima.

Zahvaljujući kopačima riječkog blaga doznali smo i takve priče da je otac ruskog svemirskog programa Riječanin Roberto Bartini, da je tvorac Savannaha, ponosa američkog pomorstva, Kostrenjanin Ben Tićac, da je genijalni Nikola Tesla iz Amerike slao pisma u Rijeku svojoj sestri Marici.

Zatim: da se jedini sačuvani spasilački prsluk s Titanika na europskom kontinentu nalazi u Rijeci, da je Georg von Trapp, austrijski pomorski časnik poznat iz filma "Moje pjesme, moji snovi", završio Pomorsku akademiju u Rijeci gdje mu je jedan od profesora bio i Peter Salcher koji je upravo u Rijeci, dopisujući se s Ernstom Machom, dokazao postojanje udarnog vala danas zvanog zvučni zid.

Zahvaljujući autorima Sušačke revije mogli smo svi zajedno doznati i za sjajna dostignuća naših ljudi kada je u pitanju pomorstvo, pa smo tako obogaćeni i pričama o Ivanu Skomerži iz Crikvenice koji je stvorio moderno ribarstvo, nakon što je prvi koristio koćaricu na motorni pogon. Kao i o Petru Dragiću koji je u Kaliforniji stvorio moderni tunolov, a isto tako i pričom kako je Josip Ressel, izumitelj brodskog propelera, radio u Motovunu u Istri.

I u stotom broju Sušačka revija, osim prijedloga da se Fiumara pretvori u Baltazargrad, donosi puno zanimljivih priča kao što je ona kako je Žurkovo pedesetih godina prošlog stoljeća bio jedina hidrojedriličarska baza na svijetu, tu su zatim i pisma Ivane Brlić Mažuranić iz Lovrana, pa sjećanja umjetnika Marina Krstulovića na dane druženja s Vojom Radoičićem, kao i razgovori sa Slavenom Toljem i Ivanom Rogićem Nehajevim te priče o Jeci Primorja i školskom jedrenjaku Jadran.

Stanovnici Sušaka i Rijeke mogli su preko Sušačke revije doznati kako je hrvatska himna "Lijepa naša" napisana u Rijeci, zatim kako je Sušački neboder trebao biti prvi stakleni neboder u Europi, ali se na putu tom ostvarenju našla primorska skrbnost (rekli bi neki škrtost), kao uostalom i kod Mosta hrvatskih branitelja koji je, po prvotnom projektu, trebao biti najtanji most na svijetu.

Mogli smo pročitati u tih stotinu brojeva i da je prelijepu crkvu na Kozali projektirao Riječanin Bruno Aghebnen koji je nakon optiranja sudjelovao u restauraciji glasovite Arene u Veroni, zatim kakve su brodove radili majstori brodograditelji u riječkim brodogradilištima, kako su Kozulići s Malog Lošinja utemeljili najveće talijansko brodogradilište u Monfalconeu, kako je sudac istražitelj Sarajevskog atentata bio Leon Pfeffer iz Novog Vinodolskog.

Dobili smo i opis pet Stendhalovih dana u Rijeci koju je opisao kao posljednju točku civilizacije, kao i opis odlazaka sušačkog gimnazijalca Gustava Krkleca do Kastva gdje je tada službovao veliki hrvatski književnik Vladimir Nazor.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.