Jokić: Iskoristimo situaciju i neka mentalno zdravlje postane jednako vrijedan element zdravlja društva

Na Svjetski dan zdravlja Fakultet zdravstvenih studija riječkog sveučilišta otvorio je niz znanstvenih tribina razgovorom na temu: Znanjem do zdravog društva. Koji su preduvjeti zdravog društva uvodno je govorio ravnatelj Instituta za društvena istraživanja dr. Boris Jokić. A kada dr. Jokić govori o zdravlju, onda govori o tjelesnom i mentalnom zdravlju koji su jednako vrijedni elementi zdravlja i pojedinca i društva, pri čemu mu je polazište jedno postpandemijsko istraživanje provedeno među učenicima.

U istraživanju je sudjelovalo 27 tisuća učenika iz cijele Hrvatske, u dobi od 10 do 18 godina, a rezultati govore o tome koliko su pandemija i potresi ostavili traga na nihovo zdravlje. Taj utjecaj se vidi prvenstveno kao drastično smanjena tjelesna aktivnost učenika mlađe dobi te kao negativan utjecaj na mentalno zdravlje koje prijavljuje 52,6 posto maturanata. 

Sve to primjećuju i nastavnici i sturčni suradnici u školama. Više je depresivnih i anksioznih stanja u djece, a u dijelovima Hrvatske koji su pogođeni potresom djeca pate od fobija i strahova. Dr. Boris Jokić ističe da su otvorena vrata školskih psihologa prvi korak prema izlječenju posljedica pandemije. Misli da pri tom nije realno očekivati da u svakoj hrvatskoj školi bude zaposlen psiholog, ali tumači da se puno može učiniti na lokalnoj i/ili regionalnoj razini organizirajući timove koji bi redovito bili dostupni školama i učenicima. 

Pametnim rješenjima koje možemo "prepisati" iz drugih država, a koja nisu skupa, možemo osigurati da u svakoj školi, svakom selu, svakom manjem gradu, ali i u svim školama u većim gradovima, postoji: "podrška, potpra, struktura, koja služi mladim ljudima, djeci, ali i odgojno-obrazovnim radnicima da se mogu obratiti za psihološku pomoć", govori Jokić. Takva prva pomoć izuzetno je važna da se kasnije ne bi razvile veće poteškoće. 

Trebali bismo iskoristiti ovu situaciju pandemije da se osnažimo i da nam, osim tjelesnog zdravlja, i mentalno zdravlje postane jednako vrijedan element vezan uz zdravlje pojedinca i društva, misli Jokić. Pri tom misli na širi pojam mentalnoga zdravlja, kada osoba u pojedinim trenucima može biti tjeskobna ili tužna i mora znati što može učinit za sebe. 

Destigmatizacija je nešto na čemu svi trebamo raditi, počevši od obitelji u kojoj se ne govori o osjećajima, preko škole u kojoj je važno da adekvatna komunikacija i suradnja postoji u svim aspektima, i obrazovnim i odgojnim, između učenika, roditelja i odgojno-obrazovnih radnika. Jedino tako može doći do poboljšanja svakog od segmenata, naglašava Jokić.

Hrvatska nije na razini razvijenih društava u kojima je obraćanje psihologu jednako kao i obraćanje dermatologu ili oftalmologu. Pored toga, dodaje Jokić, pitanje podrške za mentalno zdravlje u Hrvatskoj je i dalje privilegija imućnih jer značajan dio populacije nema pristup takvim uslugama. 

To se odnosi na psihologe, psihijatre, ali i logopede, edukacijske rehabilitatore, tumači i dodaje da je društvo koje se brine za mlade ljude, koji mogu biti izuzetno daroviti, a kojima trebaju i takvi pomoćnici, društvo koje ima šansu. Jokić se nada da će Hrvatska dokazati da je kvalitetna društvena zajednica. Kakve veze sa svim tim imaju političari, poslušajte u razgovoru: