Stolac: Ako jezik ne čuvamo, nakon nekog vremena gubi one mogućnosti koje ima!

Mali jezici imaju dodatne zadatke za čuvanje baštine, rekla je, professor emeritus Sveučilišta u Rijeci, dr. Diana Stolac, hrvatska jezikoslovka, autorica više knjiga, odnedavno umirovljena profesorica riječkog Filozofskog fakulteta.

Poslije završenog studija, a prije dolaska na Filozofski fakultet u Rijeci, na kojem je provela cijeli radni vijek, dr. Diana Stolac bavila se jezičnim temama najprije kao lektor hrvatskog jezika u Pragu. To i danas smatra dragocjenim iskustvom i ističe da bi svatko tko se želi baviti hrvatskim jezikom morao barem poznavati još koji slavenski jezik. 

Naime, kaže Stolac, iste promjene koje danas hrvatskom jeziku nameće engleski jezik događaju se i u drugim slavenskim jezicima. Pa bi možda i strategije "obrane" od tuđica ili čuvanja jezika mogle biti slične ili iste. 

"Jezik se ne smije svesti da nam služi za kućne razgovore i obiteljsko komuniciranje, a kada dođemo u školu da prihvatimo neki drugi jezik. Sva nametanja engleskoga jezika, ja nisam pesimistična, ne mogu zamijeniti hrvatski jezik koji nam je službeni. On ima sve mogućnosti da se njime iskaže sve što se može. Ipak, ako pristanemo da jednostavno zamjenjujemo ili prihvaćamo nove proizvode, onda će to samo ulaziti. Vi napravite rupicu u brani, a onda kroz tu rupicu puno vode uđe, nakon što su ulazile samo kapi", upozorava Stolac.

Pri tom treba znati da se uvođenje novih tehnologija događalo i ranije, što je jezik svakodnevne upotrebe, ali i znanosti i tehnike stavljalo pred brojne probleme. Jedna od takvih situacija kojom se bavila dr. Stolac bilo je uvođenje novih termina u pomorsko nazivlje u 19. stoljeću. Samo tada termini nisu bili engleski, kao danas, već talijanski ili njemački, a upleo se čak i mađarski. 

I onda postoje dva puta. Jednostavniji je da malo preoblikujete poznato, nrp. ono što izgovaramo 'floko' postaje flok. Teži put je da probate vidjeti kako bi to moglo biti u odnosu na tvorbene mogućnosti hrvatskoga jezika, pa su onda vidjeli da je to prečka. A ista pravila vrijede danas i za čipove, računala, nove alate...

Odnedavno su dostupne dvije nove knjige dr. Diane Stolac. Jednu, "Hrvatski jezik u dijaspori" recenzent izdavača ocijenio je primjerom kako bi se istim temama trebali baviti i drugi manjinski jezici. Druga je "Riječki jezični krajolik", koja bilježi ovaj trenutak u riječkoj jezičnoj povijesti na razini komunikacije u javnim prostorima. 

Bavila se dr. Stolac i jezikom reklama, odlučla je vratiti 'dug' zavičajnoj kajkavštini..., a o svemu više poslušajte u razgovoru: