24-godišnji Riječanin na Oxfordu: “Hrvatska ne ulaže u znanost”

Nakon završene talijanske srednje škole u Rijeci Sven Turkalj otišao je u Trst studirati molekularnu biologiju /biotehnologiju. Zatim je upisao master iz funkcionalne genomike gdje petu godinu završava u Parizu, program je bio na engleskom jeziku. Doktorirat će na Oxfordu gdje će otići ovih dana.

I u Italiji i u Francuskoj studij je bio fokusiran na razne biokemijske procese u stanici, i na aplikaciju tih znanja u biomedicine. Primjerice, u polju istraživanja tumora, molekularne imunologije, kardiologije ili mikrobiologije.

“Kroz razne predmete u Italiji su se proučavali stanični signalni putevi, genska regulacija, epigenetika, biokemijski metabolički procesi, fiziologija i genetika imunološkog sustava, dok je francuski master bio više fokusiran na analizu genoma, matične stanice te razne aspekte molekularne onkologije, kao stanična biologija tumora, predispozicija na rak i mutageneza”, objašnjava 24-godišnji Sven Turkalj.

Kroz studij je imao dva iskustva u istraživačkom laboratoriju: prvo iskustvo u Italiji odradio je u znanstvenom parku nedaleko od Trsta, gdje je u laboratoriju profesora Dimitra Efremova proučavao signalne puteve u stanicama agresivnog limfoma (rak limfocita), s ciljem projektiranja ciljanih terapija koje bi selektivno uništili isključivo stanice tumora.

“Poznato je da tumori općenito, pa tako i taj limfom, razvijaju mehanizme kojima pružaju otpor prema klasičnim terapijama, kao sto su kemoterapija i radioterapija, pa je to istraživanje imalo cilj učiniti stanice tumora ponovno neotpornima na terapiju. To istraživanje razotkrilo je novu potencijalnu vrstu terapije, koja bi koristila već postojeće molekule kako bi istovremeno specifično ciljali vise molekularnih puteva i tako ubili stanice raka”, govori Sven.

Rezultati su bili publicirani 2019. godine u prestižnom znanstvenom časopisu Leukemia, u kojem je bio naveden kao koautor. Te studije grupa je prezentirala u Madridu i San Diegu, na internacionalnim konferencijama za hematologiju. “To iskustvo bilo mi je izrazito bitno ne samo zbog toga sto sam naučio dosta važnih tehnika, nego zato sto sam shvatio koliko me privlači znanstveno istraživanje, kaže Sven.

Drugo iskustvo je imao u predgrađu Pariza, u sklopu mastera, trajalo je 6 mjeseci: “Radio sam u institutu Gustave Roussy, jednoj od najvećih francuskoj istraživačkih klinika za liječenje i istraživanje raka. Ovog puta bavio sam se drugom vrstom tumora limfocita – radi se o rijetkom ali neizlječivom limfomu. Grupa Oliviera Bernarda (mog supervizora) pronašla je u tom tumoru novu mutaciju u molekuli koja je ključna za biologiju limfocita, te je dokazala da ta mutacija pospješuje tumorigenezu. Moja zadaća je bila istražiti interakciju te mutirane molekule s drugom molekulom koja diktira razvoj limfocita. Rezultati su bili interesantni, te su ukazali na posljedice koja bi ta mutacija mogla imati na aktiviranje brojnih pro-tumorskih molekularnih puteva, “ pojašnjava Sven kojem se u Parizu dodatno pojačala strast za istraživanjem tumora, kako kroz praksu tako i kroz vrlo zanimljiva predavanja.

“Kako bih ušao u svijet biomedicinskog znanstvenog istraživanja, odlučio sam se prijaviti za doktorske studije u Engleskoj i Njemačkoj.”

Sven je gostovao u našoj emisiji Futura gdje je razgovarao sa Bojanom Guberac. Poslušajte o čemu su ragovarali: