300. godišnjica proglašenja Rijeke slobodnom kraljevskom lukom

Svečanom akademijom u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, u Rijeci je u ponedjeljak počelo obilježavanje 300. godišnjice proglašenja toga grada slobodnom kraljevskom lukom čime je, kao manji lučki grad, ušla u razdoblje intenzivnog rasta u svim smjerovima.

Povelju o proglašenju Rijeke slobodnom kraljevskom lukom donio je car Karlo VI. 18. ožujka 1719. godine.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel ustvrdio je kako je ta povelja bila od presudne važnosti za daljnji razvoj grada i luke. Značajni momenti u tom razvoju bili su izgradnja cesta prema unutrašnjosti u 18. stoljeću i željeznica u 19. stoljeću, kao prometnih poveznica s unutrašnjošću.

"Status koji je pratio riječku luku u vrijeme kad je ona bila dio Austrije, Mađarske, Italije, Jugoslavije i naravno Hrvatske, učinio je Rijeku značajnom geografskom točkom i otvorio grad prema svijetu", rekao je Obersnel. 

"Upravo je ta turbulentna i bogata prošlost oblikovana stalnim promjenama stvorila od Rijeke ono što Rijeka danas jest - kozmopolitska sredina otvorenih pogleda i tolerancije prema bogatstvu i različitosti rasa, nacija, religija i kultura", dodao je. 

Obersnel je ustvrdio da se nalazimo u presudnom razdoblju razvoja Rijeke i luke, pokrenutom 2003. godine projektom uređenja i moderniziranja lučke infrastrukture i prometnica Rijeka Gateway uz potporu Svjetske banke. Projekti razvoja luke su i planirana nizinska pruga i izgradnja ceste D-403, od novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali do obilaznice, rekao je.

"Moram otvoreno reći da neke aktivnosti do sad nisu išle brzinom kojom bismo to htjeli i bilo bi očekivano da mnoge od ovih projekata i izgradnji već imamo dovršene. Često smo predugo čekali da se donesu odluke, da dobijemo mišljenje i stjalište, da se pripreme natječaji, a omela nas je sve i gospodarska kriza", govorio je gradonačelnik.

"Čini mi se da smo sada na tragu brže realizacije mnogih projekata koji su iz opravdanih ili manje opravdanih razloga nailazili na prepreke", rekao je gradonačelnik, istaknuvši da će razvoj riječke luke ostati prioritet gradske uprave.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ocijenio je da Rijeka ima izuzetan gospodarski potencijal, i to posebno na području luke i prometa. Zbog toga su, kazao je, pokrenuti nacionalni projekti i oni šireg regionalnog značenja, kao što je uređenje intermodalnog terminala Brajdica i novog terminala na Zagrebačkoj obali.

U tijeku je veliki investicijski ciklus u sedam projekata lučke infrastrukture vrijednosti 133 milijuna eura te za cestu D-403, čime ukupna ulaganja premašuju 200 milijuna eura, naglasio je resorni ministar. Istaknuo je i kako se nije odustalo od izgradnje nizinske željezničke pruge od Zagreba do Rijeke te da će se ove godine provesti natječaj za gradnju prve dionice, od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. 

Razvijamo partnerstva sa svim gradovima i županijama i smatramo da samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti dobre rezultate, kazao je. Napomenuo je i da je dogovoreno da se Rijeci prepusti nekadašnji skladišni prostor Exportdrva u središtu grada, gdje bi se mogla organizirati brojna događanja u sklopu projekta EPK 2020.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeke Denis Vukorepa naveo je da je povijest poučila da snaga riječke luke ovisi o ulaganju u luku, ceste i željeznicu, naglasivši da se danas ulaže u sve ove segmente te da je riječka luka veliko gradilište.

Pred završetkom je kontejnerski terminala na Zagrebačkoj obali, mogući investitori - koncesionari pokazuju konkretan interes te će se ugovor o koncesiji potpisati u rujnu ove godine, rekao je. Svi projekti u tijeku završavaju 2021. godine, te će riječka luka biti promijenjena iz temelja i postati snažno intermodalno središte sjevernog Jadrana, ustvrdio je Vukorepa.

Na novinarsko pitanje o rezultatima razgovora u Kini ove godine vezanim uz razvoj prometne infrastrukture, ministar Butković je kazao da je luka Rijeka bila jedna od tema razgovora te da očekuje da će i kineski partneri biti zainteresirani za terminal na Zagrebačkoj obali i nizinsku prugu, koja bi se jednim dijelom trebala graditi europskim novcem, a drugim po modelu koncesije.

Istaknuo je kako je Rijeka strateška luka za Hrvatsku te da bilo kakav prijepor između državne lučke uprave i Grada Rijeke nije dobar. Izrazio je uvjerenje da će se nastaviti sadašnja dobra suradnja. Upitan o stanju u poduzeću Luka, rekao je da je tamo situacija složenija. "Ovih dana očekujemo smjenu Uprave, od nove očekujemo da ispravi negativne procese proteklih godina, a ako ne dođe do toga, morat ćemo kao suvlasnici s mirovinskim fondovima i poljskom tvrtkom vidjeti kako povući konkretnije poteze u cilju poboljšanja položaja Luke", rekao je Butković.

Svečanost obilježavanja 300. godišnjice nastavlja se i sljedećih dana izložbom u Pomorskom i povijesnom muzeju pod nazivom "Od malog porta do prekooceanske luke", znanstvenim skupom, izložbom arhivskih predmeta o Rijeci u 18. stoljeću, predavanjima i radionicama. 

Poslušajte što je na svečanosti zabilježila Branka Malnar te kako je o godinama najvećeg uzleta te o tome što je 1719. značila za razvoj Rijeke i luke, Saši Vuksanu govorio kustos izložbe Nikša Mendeš: