Hrvatski radio

Radio Rijeka

70 godina Pariških ugovora i hrvatskog Ustava: pripojenje Rijeke domovini

27.11.2017.

14:25

Autor: Antonela Galić

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Znanstveni skup u povodu 70 godina od potpisivanja Pariškoga mirovnog ugovora i donošenja Ustava Narodne Republike Hrvatske 1947. godine, održan je u riječkoj gradskoj vijećnici. Upravo su da dva dokumenta važna za pripojenje Rijeke i ostalih otuđenih krajeva matici domovini.

Naglašeno je da je taj Ustav važan za hrvatsku državnost jer kaže da je Hrvatska republika - dakle država čija je suverena hrvatska vlast, svojom voljom, dio hrvatske nadležnosti prenijela na savezne organe federacije.

Pariškim mirovnim ugovorom konačno je diplomatskim putem riješeno pitanje završetka Drugoga svjetskog rata, nakon što su Pazinskim odlukama o pripajanju otuđeni krajevi vraćeni matici domovini, a među njima je i Rijeka, istaknuo je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Dinko Tamarut.

"Pariški mirovni ugovor, nažalost, nije sve riješio do kraja jer tek će Ozimskim sporazumom iz 1975. biti konačno riješeno razgraničenje između Jugoslavije i Italije, ali to je bio početak mirnog rješavanja ratnih sukoba i definitivno pripajanje svih tih otuđenih krajeva matici domovini", rekao je Tamarut.

Rijeka do tada nije bila dio ni Hrvatske niti Jugoslavije, već je to postala Pariškim sporazumom 1947. godine. O važnosti toga sporazuma, kao i iste godine usvojenoga hrvatskog Ustava, prof. dr. sc. Željko Bartulović s riječkoga Pravnog fakulteta kaže:

"Ustavotvorni sabor je prihvatio dolazak i rad petnaestak predstavnika iz Istre i Rijeke kao promatrača, i tada je, primjerice, izrečena i prva talijanska riječ u Hrvatskome saboru - zastupnik Masaroto govorio je na talijanskome jeziku, a zatim je jedan drugi zastupnik preveo te riječi. Tako da mi Riječani možemo biti ponosni da smo sudjelovali u donošenju tog Ustava, a nakon toga, kada je Rijeka službeno priključena koncem godine, provedeni su izbori i predstavnici Rijeke i Istre ušli su kao službeni predstavnici u Sabor."

Zanimljivo je da saborski zastupnici tada nisu imali posebnu plaću - imali su samo pravo na naknadu i dnevnicu te državni prijevoz. Javlja Antonela Galić: 

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.