Hrvatski radio

Radio Rijeka

Autoceste A6 i A7 ne mogu se zvati "Goranka" i "Primorka"

27.07.2015.

16:36

Autor: Blanka Uzelac

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Naše autoceste ne mogu se zvati "Primorka" i "Goranka", ali iz Primorsko-goranske županije tražili su od resornoga ministarstva da se izmijeni Pravilnik o turističkoj i prometnoj signalizaciji, izvijestili su zamjenici župana. Govorilo se i o novcu za Gorski kotar te dvije riječke škole čija je zgrada proljetos teško oštećena u podmetnutom požaru.

Namjerno izazvan požar što je poprilično oštetio zgradu Srednje škole za eletrotehniku i računalstvo te Elektroindustrijsku i obrtničku školu u Rijeci, u travnju ove godine, prouzročio je veliku materijalnu štetu. Stoga je Primorsko-goranska županija izdvojila novac za sanaciju. Školama će ukupno biti dodijeljeno nešto više od pola milijuna kuna iz proračuna.

Pravilnik o turističkoj i prometnoj signalizaciji ne dopušta da se na autocestama A6 i A7 postave ploče s natpisima Goranka i Primorka, a što je bio prijedlog predstavničkog tijela Primorsko-goranske županije, rekao je zamjenik župana Marko Boras Mandić. Stoga je župan Zlatko Komadina poslao zahtjev ministru pomorstva, prometa i infrastrukture Siniši Hajdašu Dončiću da se taj pravilnik izmijeni.

Zahtjev je tim više opravdan, dodaje Boras Mandić, jer u Pravilniku postoje brojne nelogičnosti, primjerice da se na autocesti dopušta reklamiranje privatnih toplica, ali ne dupušta se postavljanje obilježja Primorsko-goranske županije.

Kako bi se gradovi i općine u Primorsko-goranskoj županiji razvijali ravnomjerno, odlučeno je da se iz županijskoga proračuna ove godine, za ukupno 11 projekata, izdvoji oko 1,5 milijuna kuna, rekao je zamjenik župana Petar Mamula. Novac će dobiti čak sedam lokalnih jedinica u Gorskome kotaru te Omišalj, Lopar, Cres i Mošćenička Draga.

Za štetu počinjenu ledenom kišom u Gorskom kotaru tijekom zime 2014. godine, Županija je tražila 16 milijuna kuna, a dobila 3,8 milijuna. Novac iz Fonda solidarnosti EU odobrava država i bit će raspoređen goranskim općinama i gradovima, pri čemu najveći dio ide Gradu Čabru. Najveći postotak odnosi se na zaštitu kulturne baštine, nešto manje za komunalnu infrastrukturu te najmanje za uklanjanje srušenih stabala. Poslušajte prilog:

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.