Hrvatski radio

Radio Rijeka

10:45 / 06.01.2020.

Autor: Hina, HRT - Radio Rijeka

Blagdan Sveta tri kralja: mudraci koji Isusu donose mirise, zlato i tamjan

Prikaz Sveta tri kralja u božićnim jaslicama u Trsatskom svetištu (Foto: Pixsell)

Prikaz Sveta tri kralja u božićnim jaslicama u Trsatskom svetištu (Foto: Pixsell)

Foto: - / -

Blagdan je Sveta tri kralja, Bogojavljenje i Vodokršće, a sveta tri kralja su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci koji su se, prema Evanđelju, došli pokloniti Isusu Kristu nakon rođenja u Betlehemu. Prema tradiciji ih nazivaju Gašpar, Melkior i Baltazar.

Za mudrace u tekstu Evanđelja stoji grčka riječ magoi koja ima različita značenja: mudraci, učenjaci, zvjezdočitači, magičari itd. Najvjerojatnije potječu iz Perzije. To su ljudi koji su umjeli odgonetati tajne iz predane ljudske mudrosti i vidjeti znakove u prirodi. Tražili su istinu o sebi i svemiru. Ostavljaju kuće i svoja dobra, kreću na put i iz daleka dolaze u Betlehem.

Riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić predvodit će danas misno slavlje u katedrali svetog Vida u 11 sati, a na Trsatskoj gradini će u 17 sati pripadnici Zajednice Krista Kralja iz Rijeke uprizoriti žive jaslice. Više od 30 kostimiranih članova na jedinstven će način ispričati priču o Kristovu rođenju, i to u bajkovitom ambijentu srednjovjekovne utvrde koju ove godine krasi čak 17 kilometara lampica. Betlehemski prizori na simboličan će način svom kraju privesti treće izdanje "Adventa na Gradini".

Simbolika tri dara

Prema Matejevu Evanđelju mudraci su, prateći betlehemsku zvijezdu, došli s istoka u Jeruzalem kako bi se poklonili Kristu. U Jeruzalemu ih je primio kralj Herod, koji ih je želio prevariti s nakanom da mu kažu mjesto gdje se Isus rodio, kako bi ga mogao ubiti.

Kad su pronašli Isusa, Gašpar, Melkior i Baltazar darovali su mu tri dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast, smirnu, kao čovjeku. Potom im Bog zapovijedi da se ne vraćaju Herodu, pa se oni vrate drugim putem u svoju zemlju. Tri kralja su predstavnici poganskih naroda koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo time što im je javio rođenje Spasitelja Gospodina.

Relikvije triju kraljeva u Kölnu

Po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva - Gašpara, Melkiora i Baltazara - njihove su relikvije odnesene u Carigrad, a nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, prenesene su u Milano, a potom u katedralu u njemačkom gradu Kölnu, gdje se i danas nalaze.

Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije. Spomendan se u Katoličkoj crkvi slavi 6. siječnja, kao blagdan Bogojavljenja. Bogojavljenje je pak kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusa Krista. 

Prvi spomen Bogojavljenja nalazi se u tekstu Klementa Aleksandrijskog na prijelazu iz 2. u 3. stoljeće, a prvi spomen kao službenoga crkvenog blagdana poznat je iz sredine 4. stoljeća. Krajem 4. stoljeća na Istoku se sa Zapada uvodi blagdan Božića, pa Bogojavljenje gubi značenje blagdana u kojem se slave svi događaji vezani uz Isusovo rođenje i skroviti život do krštenja.

Nakon Drugoga vatikanskog sabora, božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Krštenje Gospodinovo, pa se blagdan zove i Vodokršće.

Među hrvatskim katolicima razvio se običaj blagoslivljanja vode na blagdan Bogojavljenja, pa se ovom blagoslovljenom vodom blagoslivljaju kuće i obitelji.

Prigodom blagoslova kuća, nadvratnici se označuju slovima "G", "M" i "B", koja označavaju inicijale trojice kraljeva. Izvorno su se ovi inicijali zapisivali na latinskom, pa je umjesto početnoga "G" stajalo "C" (Casparus). Tako su inicijali, osim imena kraljeva, označavali i akronim blagoslovne formule: Christus mansionem benedicat, što na znači "Neka Krist prebivalište blagoslivlja".

Između inicijala stavljaju se križići, kao znak blagoslova, a oko inicijala upisuju se brojke koje označavaju tekuću godinu. Ranije su se ovi znakovi upisivali kredom, dok se u novije vrijeme češće koriste posebne naljepnice.

Blagoslov vode i soli

Uz Sv. tri kralja ili Vodokršće, u hrvatskim krajevima posebnu važnost ima blagoslov vode i soli u crkvama. Naime, nekad su već ranom zorom domaćini ili domaćice pohodili crkve gdje svećenici blagoslivljaju vodu i sol, čime se kasnije, tijekom cijele godine, škrope kuće, ukućani, štale i blago.

U kršćanskoj civilizaciji obred škropljenja postoji od samih početaka, a radio se s namjerom da se očisti i zaštiti od zlih sila, vremenskih nepogoda, bolesti i raznih nesreća. Također se škrope i temelji kuća, kuće prije useljenja, svatovi, lijes i grob.

Sveta tri kralja predstavljaju završetak radosnih božićnih blagdana. U Hrvatskoj i BiH službeno se na taj da ne radi dok je običaj i u narodu da se taj dan ne obavljaju nikakvi poslovi osim onih koji su nužni. Toga dana se raskiti i iz kuće iznosi i božićno drvce.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.